Otvoren je Zagrebački salon, posjetiti ga možete do kraja listopada. Otkrivamo što vas čeka

Zagrebački salon, jedna od najvažnijih i najdugovječnijih manifestacija suvremene umjetnosti u Hrvatskoj, ove jeseni slavi svoje 60. izdanje. U organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU), jubilarno izdanje Salon predstavlja se kustoskim konceptom kolektiva KUĆĆA (Jurica Mlinarec, Klara Petrović i Luja Šimunović) pod nazivom Koreografija za završnu liniju. Netipično za ovu manifestaciju, novo izdanje pojavljuje se u decentraliziranom obliku, predstavljajući preko 25 umjetničkih radova, intervencija u javnom prostoru, predavanja, te performansa na više od 20 lokacija.

Zagrebački salon istražuje kako rizik i igra oblikuju naše iskustvo stvarnosti, od algoritmiziranih mreža i digitalnih posredovanja do društvenih i ekonomskih neizvjesnosti. Konceptualno, Salon počinje prijelazom u 2000. godinom kada je svijet obišao strah pred računalnim kolapsom. Inspiriran događajem koji se danas naziva Y2K scare, a koji je zahvatio svijet prije dva i pol desetljeća, Salon istražuje kako se rizici ublažavaju, izbjegavaju i optimiziraju u današnjem algoritamskom društvu koje nalikuje igri.

Okupljajući hrvatske umjetnike različitih generacija, zagrebačka manifestacija predstavlja perspektive o „društvu rizika“, otkrivajući lokalna i globalna iskustva stalnog balansiranja uloga i profita.

Što nas sve čeka?

Novi prijedlog

U subotu, 11. listopada u 17 sati, ispred Meštrovićevog paviljona bit će otvorena i prva zagrebačka samostalna izložba međunarodno priznate hrvatske umjetnice Nore Turato. Njezina monumentalna site-specific intervencija Aaaaaaaaaaaaaaa!!! doslovno će omotati vanjski obod Paviljona i aktivirati ga, unatoč građevinskim radovima, uz dnevnu audio-snimku koja će se reproducirati svakog podneva. Ova umjetnička gesta naslanja se na istaknutu sekciju zagrebačkog salona Prijedlog, koju je 1971. godine pokrenula povjesničarka umjetnosti Željka Čorak.

Svrha te sekcije bila je poticanje intenzivnije participacije umjetnika svih disciplina u oplemenjivanju zajedničke okoline tranzicijom umjetnosti iz definirane galerijske sredine u urbanu stvarnost. “Naša trenutna stvarnost uključuje gradska pročelja zakrivena zaštitnim ceradama s logotipima građevinskih tvrtki. Paradoksalno, tvrtke izdašno plaćene za obnovu besplatno se oglašavaju na velikim površinama u centralnim lokacijama glavnog grada, što bi, prema cjeniku oglašavanja, visoko kotiralo.

Upravo iz naložene potrebe preuzimanja rizika, a u cilju simboličkog doprinosa jubileju, na zaštitnoj građevinskoj ovojnici oko Meštrovićeva paviljona u obnovi nismo željeli postaviti ni reklame ni logotipe građevinskih tvrtki, već umjetnost – hrabru, glasnu i otvorenu za interpretaciju. U zasićenom vizualnom zagrebačkom okolišu, HDLU stoga donosi prijedlog – umjetnost na Domu likovnih umjetnika tijekom njegove obnove.”, istaknula je ravnateljica HDLU-a Ivana Andabaka Vujičić.

Dodatne informacije

Zagrebački salon pokrenut je 1965. godine na inicijativu Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske, a više od pola stoljeća predstavlja pregled aktualnih tendencija u vizualnim umjetnostima. U trijenalnom ritmu izmjenjuju se vizualna umjetnost, arhitektura te primijenjena umjetnost i dizajn, što manifestaciju čini jedinstvenom platformom za razmjenu ideja i prezentaciju recentne umjetničke produkcije u Hrvatskoj i šire.

Za oblikovanje kustoskog koncepta 60. izdanja Zagrebačkog salona pozvan je mladi kustoski kolektiv KUĆĆA čiji je rad posvećen radu s novom generacijom domaćih i regionalnih umjetnika. Dosad su realizirali niz nacionalnih izložbi poput 36. salona mladih te 63. porečkog annala, te pokrenuli projektni prostor KUĆĆA u Zagrebu. Sudjeluju u međunarodnim projektima, a njihov rad predstavljen je i u inozemnim publikacijama poput KUNSTFORUM, Fluid materialities te časopis ETC.

Oktogon (Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Ilica 5): Andrej Beštak i Anja Leko, Valentina Butumović, Kristian Kožul, Maja Milutin Čule i Katy Pyle, Petra Mrša, Tea Stražičić, Silvio Vujičić, Mario Mu, Luka Mahmuljin Udovičić te Lea Vidaković.

Galerija SKD Prosvjeta (Preradovićeva ul. 21-23): Andrej Beštak i Anja Leko, Jiao Guo te Rebecca Merlić.

Javne intervencije, performansi, diskurzivni programi: Nina Kurtela, Andrej Beštak i Anja Leko, Nora Turato, Niko Mihaljević, Antonija Balić i Marijana Županić Benić, Grupa 10 autora, Ivica Malčić, Vladimir Novak, Karlo Štefanek, Iva Supić Janković, Hugo Baranger te Pavle Mijuca.

Foto: Promo