

Upoznajte tattoo artisticu i umjetnicu koja nostalgiju pretvara u prepoznatljiv vizualni potpis
Sarah Valetić pripada onoj generaciji umjetnika koji stvaraju intuitivno, bez kalkulacije, ali s jasnom estetikom i još jasnijim identitetom. Ona je tattoo artistica čije tetovaže na koži nose osjećaj nostalgije i prepoznatljiv rukopis. No njezin rad ne zaustavlja se samo na tetovažama. Jednako uvjerljivo komunicira kroz printove, bojanke, čestitke i razne druge vizualne fotmate, čineći umjetnost pristupačnom, osobnom i nosivom u svakodnevnom životu. Volimo podržavati hrvatsku umjetničku scenu upravo kroz ovakve priče. Zato smo razgovarali sa Sarom o tome kako razmišlja, stvara i zašto njezine ilustracije i tetovaže bude emocije koje ostaju.

Crtaš odmalena i prošla si formalno umjetničko obrazovanje, ali si po struci učiteljica. Kako je izgledao taj put između “sigurne” profesije i umjetničkog poziva?
Iako sam po struci učiteljica, umjetnost je oduvijek bila moj najprirodniji prostor. Odluka da se njome profesionalno bavim zapravo mi je bila laka i sigurna, jer se u tom radu osjećam slobodnije, ispunjenije i istinski sretno. Rad u školi bio je kreativan i zabavan, ali nisam imala osjećaj da se mogu u potpunosti izraziti kako sam željela. Umjetnost mi je dala prostor za autentičnost i to je bio presudan faktor.


Tetovirati si počela u Dublinu, gdje si živjela četiri godine. Zašto baš Dublin i kako je sve krenulo?
U Dublin sam se preselila iz želje da iskusim život u drugoj zemlji, upoznam novu kulturu i smatrala sam to nekom vrstom avanture. Grad me odmah osvojio svojom sirovošću, ali istovremeno i posebnom ljepotom. Dublin ima snažnu energiju, a Irci su iznimno otvoreni, zabavni i srdačni ljudi. Upravo tamo sam stekla iskustva i uspomene koje su me snažno oblikovale, i jako sam zahvalna što sam imala priliku živjeti i stvarati u takvom okruženju. Uskoro planiram posjetiti Dublin turistički i jako se veselim ponovnom susretu!


Možeš li malo opisati svoj stil tetoviranja? Po čemu se izdvajaš od ostalih tattoo artista?
Moj stil tetoviranja temelji se na “traditional” stilu, ali mu uvijek dodajem vlastite interpretacije i male izmjene koje ga čine osobnijim. Inspiraciju najčešće crpim iz lokalne i regionalne pop kulture, kao i iz nostalgije, koja mi je važan izvor motiva. U svom radu nastojim stvarati prepoznatljive i originalne dizajne, u koje uvijek unosim dio vlastitog vizualnog jezika i senzibiliteta.


Koliko ti je važno da tetovaža nosi priču i emocionalnu težinu, a ne samo vizualnu privlačnost?
Mislim da tetovaža ne mora nužno nositi duboku emocionalnu težinu – ponekad je sasvim dovoljno da nam se jednostavno sviđa dizajn i da je doživljavamo kao lijep ukras vlastitog tijela. S druge strane, tetovaže koje nose emocionalnu priču često su posebno dragocjene, jer nas podsjećaju na važne, sretne ili tužne životne trenutke koje smo odlučili zauvijek nositi na svojoj koži. Uvijek je emotivno vidjeti reakciju ljudi kada na svojoj koži ugledaju tetovažu koja za njih ima posebnu težinu – ti trenuci su za mene jako vrijedni.


Zanimljivo je da se osim tetoviranja baviš i izradom printova, bojanki i drugih vizualnih radova. Što ti takvi formati omogućuju, a tetovaža ne?
Tako je, osim tetoviranja, bavim se i izradom printova, bojanki, čestitki, naljepnica i drugih tiskanih formata. Takvi formati omogućuju mi da ilustracije koje inače radim kao dizajne za tetovaže postanu dostupne i ljudima koji se ne tetoviraju, ali se ipak povezuju s mojom estetikom. Za razliku od tetovaže, koja je intimna i trajna, tiskani radovi su pristupačniji, fleksibilniji i lakše ulaze u svakodnevni život – mogu se pokloniti, koristiti, mijenjati i dijeliti, a da pritom zadrže karakter i priču mog rada.


Postoji li područje u kojem se trenutačno osjećaš najslobodnije ili ti je važno stalno balansirati između različitih formi?
Stalno balansiram između različitih formi, jer mi stalno dolaze ideje koje traže različite formate – od tetovaža do tiskanih radova. Neke ideje dobro funkcioniraju u više formata, dok su druge prikladne samo za određeni medij. Nastojim si davati dovoljno slobode da započnem više projekata odjednom i dovršim ih prirodnim tokom, bez prisile ili strogo postavljenih rokova.

Koju poruku ili osjećaj želiš da ljudi ponesu sa sobom nakon što vide tvoje radove ili nose tvoju tetovažu?
Voljela bih da moji radovi ljudima izmame osmijeh i probude osjećaj nostalgije, možda sjećanja na djetinjstvo ili neke bezbrižnije trenutke, ali i da ih podsjete kako dio svoje osobnosti iz mladosti ne moraju izgubiti s godinama. Veseli me pomisao da moj rad podsjeti ljude kako je u redu ne shvaćati život preozbiljno i ostati vjeran sebi, čak i kada društvo sugerira suprotno.
Foto: Studio V




