Ulaze u zagrebački kompleks Franc krasit će radovi poznatih domaćih umjetnika. Ovo su odabrani radovi
Ulazi kompleksa Franc Zagreb postat će stalni izložbeni prostor za jedanaest umjetničkih instalacija suvremenih hrvatskih umjetnika, trajno integriranih u arhitekturu zgrada. Umjetnički koncept, razvijen za MADO grupu, inicijativa je arhitekata iz ureda njiric+, autora arhitekture Franca, uz kustosku potporu dr. sc. Nataše Ivančević, povjesničarke umjetnosti.
Polazeći od zagrebačke tradicije uređenih donjogradskih haustora te ideje da su ulazi ključna mjesta prijelaza između grada i intime stanovanja, svaki je ulaz promišljen kao zasebna prostorna cjelina, obilježena jedinstvenom umjetničkom intervencijom koja prostoru daje jasan identitet i doživljaj konkretne adrese. Na taj način projekt doprinosi poticanju suvremenog umjetničkog stvaralaštva i njegovoj trajnoj prisutnosti u svakodnevnom životu stanara, ali i u javnom prostoru grada.
U projektu sudjeluju suvremeni hrvatski umjetnici: Alem Korkut, Kristian Kožul, Neven Bilić, Predrag Todorović, Silvio Vujičić, Ana Mušćet, Joško Eterović, Božica Dea Matasić, Vladimir Novak, Ida Blažičko i Marina Bauer.
Skulpture pet likovnih umjetnika
U prvoj fazi projekta predstavljaju se skulpture u nastajanju od pet likovnih umjetnika: Alem Korkut sa skulpturom Slap, Kristian Kožul s reljefom Strata, Neven Bilić s reljefom Polje, Predrag Todorović s instalacijom Zlatna ljuska te Silvio Vujičić s reljefom Liminal. Radovi su razvijeni posebno za ulazne prostore Franca, u dijalogu s proporcijama prostora, arhitektonskim ritmom i svjetlom, te zamišljeni kao trajni suputnici svakodnevnih dolazaka i odlazaka.
Kako ističe Alem Korkut, njegov rad Slap nije zamišljen kao statičan objekt: Rad nije zamišljen kao statičan objekt, već kao forma koja reagira na prostor i svjetlo, mijenjajući se kroz vrijeme i iskustvo promatrača.
Kristian Kožul svoj reljef Strata opisuje kao trenutak prijelaza u prostoru: Umjetnički rad u ulazu djeluje kao mentalna membrana – trenutak prijelaza između javnog prostora i intime stanovanja.
Govoreći o reljefu Polje, Neven Bilić naglašava odnos arhitekture i strukture: Kroz modularnost i ponavljanje želio sam stvoriti rad koji mirno, ali postojano surađuje s arhitekturom i dugoročno oblikuje identitet prostora.
Za Predraga Todorovića, čija je instalacija Zlatna ljuska izvedena s patiniranom pozlatom, svjetlost ima ključnu ulogu: Pozlata ovdje nije dekoracija, već svjetlost koja se vraća prostoru i unosi osjećaj tišine i unutarnje koncentracije.
Silvio Vujičić pak naglašava materijalnost i tjelesnu prisutnost u prostoru kroz rad Liminal: Rad reagira na svjetlo i prisutnost tijela, stvarajući površinu koja pamti dodir, prolaznost i promjenu.
Kako dodatno ističu arhitekti iz ureda njiric+: U suvremenoj praksi ulazni se prostori često tretiraju kao neutralne komunikacije ili se označavaju dvodimenzionalnim intervencijama. U projektu Franc odlučili smo se za skulpturu kao snažniji prostorni akcent – medij koji svojom tjelesnošću, volumenom i odnosom prema svjetlu aktivno sudjeluje u doživljaju prostora i intenzivnije oblikuje iskustvo ulaska.
Umjetnost kao sastavni dio svakodnevnog života
U drugoj fazi projekta, planiranoj za sredinu godine, bit će predstavljeni radovi preostalih umjetnika, čime će svih jedanaest ulaza kompleksa Franc Zagreb biti zaokruženo u cjeloviti umjetnički program.
Odabir umjetnika i kustoski okvir projekta potpisuje povjesničarka umjetnosti dr. sc. Nataša Ivančević, koja projekt sagledava kao suvremenu interpretaciju tradicije integracije umjetnosti u arhitekturu, s naglaskom na njezinu trajnu prisutnost u svakodnevnom životu stanara.
Umjetničke instalacije u ulazima Franca dio su našeg dugoročnog promišljanja kvalitete stanovanja. Umjetnost ovdje nije izdvojeni sadržaj, već sastavni element prostora koji gradi identitet kompleksa i doprinosi njegovoj dugoročnoj vrijednosti, izjavila je Sanja Kušan, voditeljica marketinga i komunikacija MADO grupe.
Umjetnički program u Francu Zagreb potvrđuje ambiciju projekta da arhitektura, umjetnost i svakodnevni život funkcioniraju kao jedinstvena, promišljena cjelina, u kojoj su javni prostori oblikovani s dugoročnom kulturnom i prostornom vrijednošću.
Promo
Foto: Domagoj Blažević, Aleš Suk, Bosnic+Dorotic
