Ne, ovo nije kulisa SF filma – ovo je Bjelovar 2050. godine. Pogledajte kako je zamišljen
Kako bi mogao izgledati Bjelovar 2050. godine? Upravo na to pitanje pokušava odgovoriti Idejno urbanističko-arhitektonska studija razvojnih zona grada, ambiciozan dokument koji je za Grad Bjelovar izradio Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o viziji budućnosti koja ne predviđa samo nove zgrade, nego potpuno novi način života grada, održiviji, povezaniji i otvoreniji prema građanima, kulturi, tehnologiji i prirodi.
Studiju su osmislili profesor Alen Žunić i arhitektica Petra Vlahek, oboje sa spomenutog fakulteta, a fokus stavlja na tri ključne razvojne zone koje bi mogle redefinirati identitet grada do sredine stoljeća. Studija sadržava i
cjelovitu ‘liniju’ koja objedinjuje grad grad u potezu kretanja od sjevera prema jugu, a upravo s njom započinjemo predstavljanje vizije Bjelovara 2050.
Kako je zamišljen Bjelovar 2050?
BJELOVARSKA LINIJA
Jedan od najzanimljivijih elemenata studije svakako je takozvana Bjelovarska linija, svojevrsna urbana os koja bi povezivala sjever i jug grada kroz potez dug oko 4,5 kilometara. Ideja je stvoriti novu gradsku arteriju namijenjenu pješacima i biciklistima, prostor koji povezuje različite gradske sadržaje i razvojne zone.
Uz nju bi se nizali novi urbani punktovi za rad, stanovanje, rekreaciju, kulturu i druženje. Autori studije uspoređuju ovu ideju s zagrebačkom zelenom potkovom, ali u suvremenijoj i hibridnoj verziji, prilagođenoj potrebama 21. stoljeća.
ZONA SILOSA
Posebno ambiciozna transformacija planirana je za područje silosa, danas zapuštenu zonu koja bi u budućnosti mogla postati novo srce Bjelovara. Vizija uključuje spoj suvremene arhitekture i prenamjene postojećih industrijskih elemenata, uz sadržaje koji bi ovom dijelu grada dali potpuno novu dinamiku. Planirani su koncertna dvorana, kina te prostor za suvremeni ples i kazalište, dok se kao opcije spominju i muzeji, galerije te antikvarijati.
Uz kulturne sadržaje, zona bi uključivala shopping centar, hotel, nove stambene zgrade, veliku garažu i niz javnih prostora – trgove, parkove, šetnice, dječja igrališta i zelene površine. Ideja je stvoriti grad u gradu, odnosno aktivno, cjelodnevno urbano središte koje bi Bjelovaru donijelo novu energiju.
BJELOVARSKI VRT
Na sjeveru grada planira se potpuno drugačiji koncept. Bjelovarski vrt zamišljen je kao velika zelena zona koja spaja edukaciju, ekologiju i rekreaciju. Studija predlaže arboretum, botanički vrt, staklenike, japanski vrt, ali i prostore za sport, šetnju i boravak u prirodi. Poseban naglasak stavljen je na održivost i očuvanje flore i faune, u skladu s principima Novog europskog Bauhausa koji promovira estetiku, održivost i uključivost prostora.
Među zanimljivijim sadržajima ističu se aviarij i insektarij, dok bi cijeli prostor bio osmišljen kao mjesto okupljanja svih generacija. Uz šumske staze, vidikovce i odmorišta, Bjelovarski vrt mogao bi postati nova gradska destinacija za bijeg od svakodnevice.
NEKADAŠNJI KOMPLEKS BJELOVARSKE INDUSTRIJE MESA
Treća velika razvojna točka nalazi se na prostoru nekadašnje Bjelovarske industrije mesa. Nakon uklanjanja postojeće izgradnje, ovaj bi dio grada mogao postati novi tehnološki kampus usmjeren na istraživanje, inovacije i razvoj umjetne inteligencije i robotike.
Vizija uključuje edukacijske i istraživačke prostore, laboratorije, stanovanje i javne površine otvorene građanima, ali i klaster nebodera poslovne, hotelske i stambene namjene koji bi potpuno promijenili vizuru južnog dijela grada. Zasigurno, riječ je o najfuturističkijem dijelu cijele studije te pokušaju da se Bjelovar pozicionira kao grad novih tehnologija i znanja.
Poželjna slika budućnosti
Važno je naglasiti kako ova studija nije gotov urbanistički plan, nego smjer razvoja grada kroz naredna desetljeća. Dokument je izrađen kroz različite scenarije i faze, zamišljen tako da se pojedini sadržaji i prioriteti mogu mijenjati ovisno o investicijama, potrebama građana i budućim odlukama grada.
Kako stoji u samoj studiji, riječ je o poželjnoj slici budućnosti koja ne pokušava predvidjeti što će se dogoditi, nego usmjeriti razvoj Bjelovara prema ambicioznijem, održivijem i suvremenijem urbanom identitetu. Ako se barem dio ove vizije ostvari, Bjelovar bi do 2050. mogao postati jedan od najzanimljivijih primjera transformacije hrvatskog grada u novijoj povijesti. Završit ćemo s dobro nam poznatom uzrečicom – Živi bili pa vidjeli!
Foto: Grad Bjelovar, Promo
