Zavirite u opernu kuću koju smatraju jednom od najljepših i najkvalitetnijih na svijetu

Budimpešta krije brojne prekrasne povijesne znamenitosti, a ona koja skriva prekrasan interijer i kulturnu važnost je svakako Mađarska državna opera. Ova građevina nezaobilazna je ako idete u Budimpeštu i zaista oduzima dah. Smještena u samom središtu Budimpešte, na Andrássyjevoj aveniji, Mađarska državna opera jedno je od najvažnijih kulturnih zdanja u zemlji. Izvorno je bila poznata kao Mađarska kraljevska opera, a projektirao ju je arhitekt Miklós Ybl, jedan od vodećih arhitekata 19. stoljeća. Gradnja je započela davne 1875. godine, a podupro je i car Franjo Josip I. Svečano je otvorena 27. rujna 1884.

Iako je prema carevu zahtjevu morala biti manja od bečke opere, Ybl je imao slobodne ruke kada je riječ o izgledu. Postoji legenda koja kaže kako je Franjo Josip na otvorenju navodno uzviknuo kako je zaboravio napomenuti da zgrada ne smije biti ljepša od one u Beču. Usporedba se odnosila na Bečku državnu operu, no budimpeštanska je ubrzo stekla reputaciju jedne od najljepših u Europi.

Neorenesansna zgrada i impresivna unutrašnjost

Zgrada je podignuta u neorenesansnom stilu s baroknim elementima. Ukrašena je djelima istaknutih mađarskih umjetnika poput Bertalana Székelyja, Móra Thana i Károlyja Lotza. Simetrično pročelje slijedi glazbenu tematiku, a u nišama uz glavni ulaz nalaze se kipovi skladatelja Ferenca Erkela i Franza Liszta. Njih je izradio kipar Alajos Stróbl. Erkel je autor mađarske himne i prvi glazbeni ravnatelj Opere, dok je Liszt najpoznatiji mađarski skladatelj u svijetu.

Interijer jednako oduzima dah. Predvorje krase mramorni stupovi, a svod je oslikan prikazima devet muza. Široko kameno stubište, osvijetljeno kovanom rasvjetom, bilo je u 19. stoljeću savršena pozornica za pokazivanje najnovijih večernjih toaleta, a odlazak u operu bio je društveni događaj sezone. U glavnoj dvorani, dominira brončani luster težak čak 3.050 kilograma koji obasjava fresku s prikazom grčkih bogova na Olimpu. Dvorana prema mjerenjima iz 1970-ih ima treću najbolju akustiku u Europi, odmah nakon milanske La Scala i pariške Palais Garnier.

U sredini je smještena i kraljevska loža, raspoređena u trokatnom gledalištu. Ukrašena je skulpurama koje simboliziraju četiri operna glasa – sopran, alt, tenor i bas. U vrijeme otvaranja, pozornica je bila opremljena najmodernijom tehnologijom, uključujući rotirajuću scenu i hidraulične metalne mehanizme.

Ključni trenuci glazbene povijesti

Iako je često izvan fokusa zapadnoeuropskog opernog kanona, Mađarska državna opera zauzima važno mjesto u povijesti moderne glazbe. Najznačajniji trenutak svakako je praizvedba opere Plavobradov dvorac koja se održala 1918. godine. Djelo, danas jedno od ključnih ostvarenja 20. stoljeća, u vrijeme nastanka bilo je radikalno, a upravo je Mađarska državna opera bila prostor u kojem je prvi put zaživjela na sceni.

Jedno od ključnih razdoblja u povijesti Opere vezano je uz Gustava Mahlera koji je od 1888. do 1891. bio glazbeni ravnatelj opere. Tijekom svog mandata podigao je izvođačke standarde i učvrstio reputaciju kuće kao mjesta umjetničke izvrsnosti, osobito kroz zahtjevne interpretacije Wagnerova repertoara.

Danas, u Mađarskoj državnoj operi operna sezona traje od rujna do kraja lipnja, a uz operne predstave zgrada je dom i Mađarskog nacionalnog baleta te tradicionalnog Budimpeštanskog opernog bala. To je veliki događaj koji se održava još od 1886. godine. Iako nije najveća po veličini, Mađarska državna opera danas se smatra jednom od najljepših i najkvalitetnijih opernih kuća na svijetu.

Foto: Mađarska državna opera, Pexels, TikTok (@norbertlepsik)