U prijevodu na hrvatski jezik na police domaćih knjižara je stigao uradak jednog od najvirtuoznijih autora suvremene engleske književnosti. U romanu Zona interesa (The Zone of Interest) Martin Amis je ispisao potresno, moralno kompleksno i na trenutke crnohumorno djelo koje secira banalnost zla kroz prizmu svakodnevice nacističkih birokrata u Auschwitzu.
Umjesto da se fokusira na izravni prikaz stradanja, Amis pažnju usmjerava na one koji su sustav održavali, na njihove ambicije, taštine, ljubavne opsesije i sitne frustracije, razotkrivajući jezivu normalizaciju nezamislivog. Djelo je s engleskog preveo Andy Jelčić, a dolazi u izdanju HENE.
O radnji romana?
Radnja je smještena u tzv. zonu interesa, eufemizam kojim su nacisti opisivali područje oko koncentracijskog logora Auschwitz, poznatog i pod skraćenicom kat zet (KZ – Konzentrationslager). Kroz tri isprepletene narativne linije pratimo Paula Dolla, zapovjednika logora: priglupog, alkoholom natopljenog birokrata čiji je lik inspiriran stvarnom povijesnom figurom Rudolfa Hössa.
Tu je i Angelus Thomsen, nećak Hitlerove osobne tajnice, sofisticiraniji i ciničniji promatrač sustava koji razvija opsesivnu zaljubljenost u Dollovu suprugu Hannah. Treći glas pripada Szmulu, židovskom zatočeniku prisiljenom sudjelovati u procesu uklanjanja tijela ubijenih, perspektiva koja u roman unosi bolnu, ogoljenu dimenziju stvarnosti logora.
Amis majstorski balansira između satire i užasa, razotkrivajući kako administrativni jezik, hijerarhija i osobne slabosti postaju alatima genocida. Njegovi likovi ne doživljavaju sebe kao čudovišta; oni su karijeristi, ljubavnici, oportunisti, odnosno ljudi koji unutar sustava traže vlastitu korist, priznanje ili bijeg od dosade. Upravo ta banalnost, ta gotovo groteskna trivijalnost njihovih motiva, čini roman iznimno snažnim. Moralna jezgra djela leži u suptilnom, ali neumoljivom raskrinkavanju mehanizama samoprevare i kolektivne šutnje.
O uspješnoj filmskoj adaptaciji
Filmsku adaptaciju romana 2023. godine potpisuje britanski redatelj Jonathan Glazer, a njegov film The Zone of Interest izazvao je snažne reakcije i kritike i publike. Premijerno prikazan na Filmskom festivalu u Cannesu, gdje je osvojio Grand Prix i nagradu kritike FIPRESCI, film je kasnije nagrađen Oscarima, onim za najbolji međunarodni film te najbolji zvuk.
Glazerov pristup radikalno je suzdržan: kamera ostaje unutar obiteljskog doma zapovjednika logora, dok se užas odvija izvan kadra s druge strane ograde. Zvukovi pucnjeva, krikova i industrijskog pogona dopiru kao stalna, ali potisnuta pozadina idiličnog obiteljskog života.
Upravo ta distanca postaje ključna metafora. Film, kao i roman, ne prikazuje horor eksplicitno, već istražuje mehanizam ignoriranja, odnosno sposobnost čovjeka da normalizira zlo ako mu ono donosi komfor, status ili sigurnost. Idilični vrt, dječji rođendani i bračna rutina odvijaju se tik uz zid iza kojeg se sustavno uništavaju ljudski životi. Naše impresije o filmu dostupne su na poveznici.
Foto: IMDb, Promo
