

Neke knjige ne završavaju posljednjom stranicom, nego se nastavljaju u našim mislima, tjerajući nas da preispitamo vlastite odluke, odnose i životne smjerove. Upravo su takvi romani o životnim odlukama među najposebnijima. Ne nude jednostavne odgovore, već otvaraju pitanja o tome što znači živjeti ispravno, slijediti sebe i nositi se s posljedicama vlastitih izbora. Kroz priče svojih likova, ovi romani često nas suočavaju s dilemama koje su bliže stvarnosti nego što bismo htjeli priznati, ostavljajući nas s osjećajem da smo sami dio njihove priče. Donosimo pet preporuka takvih knjiga.


Ponoćna knjižnica, Matt Haig
(prijevod: Marta Kovač)
Ponoćna knjižnica je roman koji direktno potiče razmišljanje o izborima i propuštenim prilikama. Nora je 35-godišnja neostvarena i depresivna djevojka. Iako obdarena pameću i mnogobrojnim talentima, zapela je u nedorečenosti i manjku ambicija, tugovanju zbog prerane smrti roditelja te kroničnoj osamljenosti i otuđenosti. Kada joj ugine mačak, Nora će to doživjeti kao završetak posljednje značajne veze u svom životu te zaključiti kako više nikome nije potrebna. No čini se da ni umrijeti nije lako, pa će odluka da si oduzme život, umjesto na onaj svijet, Noru odvesti u Ponoćnu knjižnicu gdje će se odazvati izazovu da proživi neke druge verzije sebe. Jer Ponoćna knjižnica se nalazi između života i smrti. Police se protežu u beskraj, knjiga je bezbroj, a u svakoj je priča o nama. Svaka knjiga prilika je da iskusimo neki od života koji smo mogli živjeti, da vidimo kako bi to bilo da smo u nekim trenucima donijeli neke druge odluke.
Normalni ljudi, Sally Rooney
(prijevod: Patricija Horvat)
Poznata knjiga koja je adaptirana u uspješnu miniseriju, Normalni ljudi kroz kompleksan odnos dvoje mladih ljudi, pokazuje koliko naše odluke (i neizrečene riječi) mogu oblikovati cijeli život. Roman prati vezu dvoje mladih ljudi kroz nekoliko godina. Connell: marljiv, zgodan, svi ga vole. Marianne: otvoreno prezire ljude u školi, nema prijatelje, sama provodi školske odmore. Kad počnu razgovarati, Connell shvaća da je Marianne jedina osoba kojoj može reći sve – a njihov se odnos produbljuje. Hoće li povezanost koju su stvorili izdržati odrastanje, selidbe, izdaje, “normalne” ljubavne veze, nevidljive ožiljke duše, sadizam, razlike u porijeklu i obiteljski pritisak?
Čovjek zvan Ove, Fredrick Backman
Čovjek zvan Ove je topla, ali i duboko emotivna priča o čovjeku koji preispituje vlastiti život, gubitke i odluke koje su ga dovele do sadašnjosti. Ove ima svo vrijeme ovog svijeta – prozor s kojeg drži oko na cijelu ulicu, stroge principe, kirurški precizne rutine i – kratak fitilj. Prezire svijet oko sebe, a nije ni da svijet njega silno voli. Najmanje što mu u životu treba su novi susjedi, još k tome useljenici, nevjerojatno glasni, brbljavi i radosni, s dvije male musave napasti. I prije nego što su se pošteno smjestili, uspjeli su automobilnom izobličiti Oveov poštanski sandučić. Malo po malo izobličili su sve ono što je Ove mislio da jest. Snimljen je i film prema knjizi s Tomom Hanksom u naslovnoj ulozi.
Alkemičar, Paulo Coelho
Roman Alkemičar Paula Coelhoa ogroman je bestseler objavljen 1988. i od tada preveden na više od 65 jezika. Riječ je o jednostavnoj, ali snažnoj priči o potrazi za snovima i hrabrosti da slijedimo vlastiti put. Radnja romana govori o mladom andaluzijskom pastiru Santiagu koji iz svojega doma u Španjolskoj odlazi u egipatsku pustinju u potrazi za blagom skrivenim u piramidama. Putem, on sreće Ciganku, čovjeka koji sebe naziva kraljem i alkemičara, a oni ga upućuju kojim smjerom treba krenuti u potragu. Putovanje koje počinje kao potraga za svjetovnim dobrima tako se pretvara u otkrivanje unutarnjeg blaga. Ova dragocjena i poticajna priča o mladiću Santiagu svjedoči o tome koliko je važno slušati svoje srce i vjerovati u snove jer oni mogu preobraziti naš život.
Nepodnošljiva lakoća postojanja, Milan Kundera
(prijevod: Nikola Kršić)
Nepodnošljiva lakoća postojanja je filozofski roman koji istražuje težinu i posljedice naših odluka, posebno u ljubavi i životnim izborima. Ova knjiga zapravo je ljubavna priča situirana u kontekst “praškog proljeća” 1968. i sovjetske okupacije koja je potom uslijedila. Ovo jest roman o ljubavi, ali ne i ljubavni roman. Kundera ne dijeli strasti svojih junaka i ne očekuje od čitatelja da se slijepo identificiraju s tim junacima: on njihova stanja ispituje, precizno bilježi, skeptično komentira. Stoga ta knjiga o strastima jest, paradoksalno, racionalni konstrukt. Otud i fragmentarna forma, diskontuitet u naraciji: Kundera svjesno razbija narativnu iluziju, obnažuje vlastiti književni postupak, izravno se obraća čitatelju, nudi mu kulturološke i filozofske eksplikacije kojima temu svojega romana situira u širi kontekst tradicije europske umjetnosti i filozofske misli.
Foto: Znanje, Fraktura, Knjižara Ljevak, Dupe Photos









