

Kad se spomene Dua Lipa, većina ljudi prvo pomisli na svjetske hitove, stadione i neodoljive outfite. Manje je poznato da se posljednjih godina njezino ime sve češće pojavljuje i u jednom drugom svijetu – svijetu knjiga. Neki znaju neki ne znaju za njezin Service95 Book Club. Ali to nije samo još jedan celebrity projekt s preporukama za čitanje, nego pokušaj stvaranja zajednice oko književnosti, autora i tema koje često prelaze granice zabave.
Pokrenut 2023. godine kao dio njezine platforme Service95, book club funkcionira tako da Dua Lipa svaki mjesec bira jednu knjigu, razgovara s autorima i oko nje gradi širi kontekst, od intervjua i eseja do dodatnih preporuka. Prvi izbor bio je Shuggie Bain Douglasa Stuarta, roman koji govori o odrastanju, siromaštvu i obiteljskim odnosima, a među kasnijim izborima našli su se i veliki međunarodni naslovi poput Pachinka Min Jin Lee, Half of a Yellow Sun Chimamande Ngozi Adichie, Just Kids Patti Smith i The Vanishing Half Brit Bennett.
Zašto je Service95 važan za književnost?
Već sam izbor knjiga pokazuje obrazac: Service95 nije fokusiran samo na popularne romane. Dua često bira priče o identitetu, migraciji, povijesti, rodu, klasi, rasi i pripadanju. Njezina lista uključivala je autore čiji radovi otvaraju pitanja koja postoje izvan književnosti, pitanja tko dobiva prostor da govori, čije se iskustvo smatra važnim i koje priče postaju dio kulturnog pamćenja.
Upravo zato njezin najnoviji projekt ima veću težinu od običnog nastavka book cluba.
Otvorila knjižnicu zabranjivanih knjiga
Manifesto Library, otvorena u portugalskom Portu u sklopu povijesne knjižare Livraria Lello, prva je fizička verzija Service95 Book Cluba. Umjesto još jedne digitalne platforme, Dua Lipa napravila je stvarni prostor posvećen knjigama koje su bile zabranjivane, cenzurirane ili osporavane. Knjižnica okuplja oko stotinu naslova organiziranih oko tema moći, kontrole, glasa i sjećanja, a među autorima su Margaret Atwood, Salman Rushdie, Olga Tokarczuk i drugi pisci čiji su radovi često povezani s raspravama o slobodi izražavanja.
Posebno je zanimljivo što se Manifesto Library ne odnosi samo na zabranjene knjige kao povijesnu kategoriju. Dio zbirke bavi se djelima koja su bila osporavana zbog tema poput seksualnosti, identiteta, rase i LGBTQIA+ iskustava. Time knjižnica ulazi u širi razgovor o tome kako društva odlučuju koje priče smatraju prihvatljivima, a koje pokušavaju ukloniti iz javnog prostora.
Mijenja način na koji ljudi otkrivaju književnost
U tom smislu Dua Lipa ne mijenja književnost na način na koji to rade sami pisci, kritičari ili izdavači. Ali mijenja nešto drugo: način na koji književnost dolazi do publike.
Celebrity book clubovi nisu nova stvar, ali razlika je u tome što Dua Lipa svoju ogromnu publiku usmjerava prema knjigama koje često nisu “lagani” mainstream izbori. Kada milijuni ljudi koji možda ne prate književne portale ili književne festivale dobiju preporuku za roman o iskustvu imigranata, queer identitetu, obiteljskim traumama ili političkoj represiji, knjiga dobiva novu vrstu vidljivosti.
To je možda i najveća vrijednost Service95 Book Cluba. Dua Lipa ne pokušava dokazati da je slavna osoba postala književni autoritet, nego koristi moć pop-kulture za nešto što književnost oduvijek radi, a to je širenje perspektiva.
Knjige koje su nekoć pokušavali utišati sada dobivaju fizički prostor u jednoj od najpoznatijih knjižara svijeta. A činjenica da ih tamo dovodi jedna od najvećih pop zvijezda današnjice pokazuje koliko su se granice između glazbe, kulture i književnosti promijenile.
Foto: Instagram (@dualipa)




