Tamir je kreativac moderne današnjice. Razgovarali smo o poduzetništvu i novim prostorima u Ljubljani

Čini se kako danas granice između rada, druženja i stvaranja sve više nestaju. Tome u prilog ide i činjenica kako novi kreativni prostori prestaju biti samo mjesta proizvodnje ideja i postaju iskustva sama po sebi. Upravo takvi hibridni koncepti oblikuju suvremenu vizualnu kulturu i polako mijenjaju i oblikuju novi način na koji doživljavamo brendove, proizvode i zajednicu. U tom kontekstu, Ljubljana se posljednjih godina profilira kao jedno od zanimljivijih regionalnih središta nove kreativne energije.

Jedan od aktera te promjene je Tamir Morris Potokar Grays, suosnivač studija raw lab d.o.o., čiji se rad kreće na sjecištu dizajna, strategije i iskustva. Njegov profesionalni put razvijao se organski – od dječjih pokušaja prodaje i crtanja, preko organizacije događanja i ranog ulaska u svijet digitalnog marketinga, do suradnji s globalnim imenima i razvoja vlastitih projekata. Iskustvo rada s brendovima poput Rolls-Roycea, kao i s londonskom startup scenom, oblikovalo je njegovo razumijevanje estetike, kvalitete i tržišne pozicije.

Danas, kroz raw lab razvija širu viziju kreativnog studija kao platforme koja nadilazi klasične okvire. Prostor je to koji istovremeno funkcionira kao studio, kafić i konceptualna trgovina. Njegov pristup uspjehu u kreativnoj industriji pritom ostaje jasan: vrijednost rada, između ostalog, mjeri se sposobnošću da ideja dopre do ljudi, da je oni razumiju, dožive i da u njima pokrene promjenu. U tom procesu, kako sam ističe, ključna je uloga biti most između umjetnosti i publike. Jer tek kada je viđena i doživljena, kreativnost dobiva svoj puni smisao.

Intervju

Razgovarali smo s Tamirom koji nam je otkrio kako izgleda graditi kreativni studio, zašto su hibridni prostori budućnost brendova te kako ideju pretvoriti u iskustvo koje ljudi zaista pamte.

• Kako ste i kada započeli s prvim projektima te što je oblikovalo vašu viziju i senzibilitet za poduzetništvo?

Moje je putovanje započelo prilično organski – od prodaje školjki na obali i crtanja stripova u djetinjstvu do organizacije događanja u Ljubljani. Nakon toga otišao sam studirati u inozemstvo, gdje sam brzo shvatio da radom na društvenim mrežama u nekoliko dana mogu zaraditi koliko bih inače zaradio radeći za šankom, a pritom me taj posao puno više zanimao i ispunjavao.

To su bila i vremena kada se Instagram još mogao organski graditi. Kasnije sam surađivao s Rolls-Royce Motor Cars, gdje sam stekao uvid u to što znače vrhunska kvaliteta, estetika i visoka razina izvedbe. Paralelno sam počeo razvijati vlastitu tvrtku, u sklopu koje smo radili marketing za vodeće londonske klubove i različite startupe, od Joy Resolve do IKAWA Home, te surađivali s agencijom Goat. Tamo sam razvio razumijevanje analitike i onoga što privlači ljude, odnosno kako proizvod pozicionirati na tržištu.

Tijekom pandemije vratio sam se u Sloveniju, što mi je dalo vrijeme za razmišljanje. Shvatio sam da me rad s događanjima i klubovima više ne zanima toliko, dok me puno više privlači stvaranje kvalitetnih proizvoda koji se neprestano unapređuju i imaju utjecaj i na održivost. Estetika i kvaliteta često su, naime, povezane i s odgovornijim odnosom prema okolišu.

Danas razvijamo viziju prve europske mreže kreativnih studija – prostora koji objedinjuju studio, kafić i konceptualnu trgovinu.

• Prostor raw laba na Slovenskoj 58 nije samo studio, već i kafić, concept store i mjesto za “hangout” događanja. Zašto su hibridni kreativni prostori postali toliko važni za suvremenu vizualnu kulturu i lokalnu zajednicu?

Ne radi se toliko o tome da smo mi stvorili takav model, prije je riječ o odgovoru na potrebe ljudi. Danas korisnici od brendova očekuju više od same vizualne podobe; žele iskustvo.

S razvojem tehnologije fizičko iskustvo postaje još važnije. Ljudi žele prostor u kojem se mogu povezati, susretati s istomišljenicima i doživjeti brend uživo. Zato su hibridni prostori – studio, kafić, concept store – postali prirodan razvoj. Takvi su prostori važni i za zaposlene jer više ne žele samo “raditi za brend”, nego živjeti njegov način razmišljanja. Brend danas mora postojati na svim razinama  – fizički, digitalno i kroz iskustvo.

• Kako balansirate između komercijalnih projekata za globalne brendove i eksperimentalnog, autorskog izraza koji pomiče granice dizajna?

Već smo se u samoj osnovi pozicionirali kao laboratorij. Klijenti nam dolaze zato što traže inovaciju i spremni su isprobati nešto novo. Uvijek ponudimo više smjerova – jedan klasičniji i jedan eksperimentalniji. Većina naših klijenata odluči se za odvažniji pristup, što nam omogućuje rast, učenje i razvoj.

Uz to, svake godine realiziramo i nekoliko internih projekata koje financiramo sami. Ti nam projekti daju potpunu kreativnu slobodu i prostor za razvoj bez ograničenja.

• Vaši su radovi prepoznati i kroz međunarodne nagrade poput Awwwards i CSS Design Awards. Koliko su priznanja važna u izgradnji kredibiliteta, a koliko su zapravo nusproizvod dosljedne vizije?

Nagrade su važne, prije svega iz dva razloga. Interno timu predstavljaju priznanje za obavljen rad i dodatnu motivaciju. Eksterno pak imaju vrlo konkretnu vrijednost – predstavljaju platformu putem koje nas otkrivaju kreativni direktori i klijenti. Primijetili smo i izravnu povezanost između nagrada i novih projekata, klijenti nas često pronalaze upravo preko tih platformi.

• Koji je Vama projekt dosada posebno drag i zašto biste baš njega izdvojili?

Trenutačno je vrlo zanimljiv produktni projekt SŌM, funkcionalni napitak koji uskoro dolazi na tržište. Funkcionalni napici danas su jedan od najzanimljivijih segmenata jer ne nude samo okus, nego i određeni učinak – bolji fokus, više energije, bolje opće stanje ili podršku pri regeneraciji.

Prvi proizvod brenda SŌM osmišljen je upravo za poboljšanje fokusa, energije i općeg wellbeinga. Napitak se proizvodi u Belgiji, a sadrži i sastojke iz Kolumbije, gdje se neki od njih koriste već stoljećima. Zanimljivo je to što projekt ne počiva na tzv. “ingredients marketingu”, gdje se cijela komunikacija gradi oko jednog trenutačno popularnog sastojka, poput lion’s mane ili guarane. Umjesto toga, u središtu je sam proizvod kao cjelina, s pažljivo osmišljenom kombinacijom sastojaka koji na širem međunarodnom tržištu još nisu toliko poznati, ali imaju dugu tradiciju upotrebe i vrlo pozitivan učinak na čovjeka.

• Dio Vaših produkt dizajna pojavio se i u filmovima studija Marvel Studios. Slobodno našim čitateljima predstavite neke. Kako izgleda proces kada dizajn prelazi iz realnog prostora u svijet filma i pop-kulture?

Jedan od proizvoda na kojem smo surađivali je Barisieur brenda Joy Resolve – futuristički aparat za pripremu kave s funkcijom budilice, koji se pojavio u više filmskih i serijskih produkcija, među ostalim u Doctor Strange, Ms. Marvel i u jednom od filmova s Georgeom Clooneyjem. Proizvod je podržao i Richard Branson, a prema njegovim riječima kod kuće ga ima i Luka Dončić.

Najzanimljivije je to što za ta pojavljivanja nismo platili ništa. Proizvod je jednostavno bio dovoljno vizualno snažan, futuristički i poseban da se prirodno uklopi u njihov svijet. Kad ga jednom vidiš u filmu, primjerice u sceni u kojoj mačka skoči na uređaj i kava se počne pripremati, proizvod odjednom dobije potpuno novu dimenziju.

Kad se prvi put pojavio u Marvelovu svijetu, mislili smo da je to jedinstven trenutak, no kasnije su ga upotrijebili u još nekoliko produkcija. To puno govori o tome koliko snažno dobar dizajn može komunicirati i s filmskom industrijom: ako se estetski uklopi u njihov vizualni svijet, može prijeći iz uporabnog predmeta u dio popkulturne ikonografije.

Takva pojavljivanja ne utječu nužno izravno na prodaju, ali imaju veliku vrijednost u građenju priče oko proizvoda. Pomažu stvoriti svojevrsnu mitologiju brenda, a to je često snažnije od klasične oglašivačke prisutnosti.

• Nakon iskustva u marketingu i rada na uspješnim kampanjama, što biste danas savjetovao mladim poduzetnicima koji žele pokrenuti vlastiti kreativni studio ili brend?

Savjetovao bih im da razumiju razliku između projekata koji ih kreativno ispunjavaju i projekata koji im pomažu graditi studio kao poslovni sustav. Oboje je važno – kreativna vizija sama po sebi nije dovoljna ako iza nje ne stoji i dobra organizacija. Velik dio kreativnog studija zapravo uopće nije kreativan, nego organizacijski. Kod nas praktički imamo jednako project managera koliko i kreativaca. Kad to jednom shvatiš, počneš razumijevati zašto su potrebne godine da studio dođe do određene razine i zašto su najuspješniji studiji zapravo vrlo dobro organizirani sustavi, a ne samo skupina talentiranih ljudi.

Druga ključna stvar je strpljenje. Jako mnogo mladih studia pokušava godinu dana, a onda pri prvim poteškoćama odustane. U stvarnosti rast najčešće dolazi postupno – iz godine u godinu, po nekoliko postotaka. Ako ustraješ dvije, tri ili više godina, izgradiš reference, repertoar, procese i, prije svega, povjerenje tržišta. To je posebno važno i kod većih klijenata. Oni se često ne odlučuju samo na temelju estetike ili ideje, nego i na temelju toga koliko si dugo prisutan na tržištu. Upravo zato je sama prisutnost na tržištu jedna od najvećih vrijednosti.

• Projekt Bagel Embassy najavljen je kao novo urbano gastronomsko mjesto u Ljubljani. O čemu je riječ? Kako vidite poveznicu između gastronomije, identiteta brenda i stvaranja zajednice?

Bagel Embassy je prostor u kojem se hrana, dizajn i urbana kultura prirodno isprepliću u novi gradski epicentar kulinarske svježine, s ponudom svježih bagela, specialty kave, matche i drugih pažljivo odabranih proizvoda. Već pri otvorenju rasprodali smo sve bagele u svega nekoliko sati, a i naši jutarnji raveovi redovito su potpuno posjećeni, što potvrđuje da je grad vrlo dobro prihvatio novi koncept.

Prostor urbanog identiteta od samog smo početka osmislili kao community hub – mjesto za druženje, događanja i razmjenu ideja. Ljudi danas žele više. Zanima ih priča, proces i izazovi. Važno nam je da kao brend budemo transparentni i da ljude uključimo u svoj put.

• Kao suorganizator Dragon Days summita, koji okuplja više od 500 sudionika u Celju, kako vidite odnos između deep-tech scene i kreativne industrije u regiji?

Općenito mislim da je regija prilično napredna kada je riječ o deep techu. Imamo mnogo tvrtki koje djeluju u područjima umjetne inteligencije, razvoja novih tehnologija, naprednih energetskih rješenja i drugih visokotehnoloških segmenata. Uostalom, iz ovog prostora dolaze i vrlo uspješne priče poput Bitstampa, Outfit7, Bird Buddyja i brojnih drugih kompanija koje potvrđuju da znanje i potencijal u regiji nesumnjivo postoje.

Izazov je prije svega u tome što regija kao cjelina možda još nije dovoljno privlačna ili “cool” investitorima kao neka druga tržišta. Upravo zato mi se čini još važnijim da tvrtke razumiju koliko je u tom kontekstu bitna uloga kreativne industrije. Tehnologija sama po sebi široj publici lako može djelovati kompleksno, udaljeno ili čak pomalo dosadno. Dobar brend, snažan vizualni identitet i jasna komunikacija mogu tu priču približiti ljudima.

Čini mi se da su toga tvrtke sve svjesnije. Ako žele da ljudi poslušaju njihovu priču, nije dovoljan samo vrhunski proizvod, nego i snažan, suvremen i prepoznatljiv način na koji ga predstavljaju svijetu. Upravo tu vidim najveću poveznicu između deep-tech scene i kreativne industrije u regiji.

• Studirali ste na University of Portsmouth i surađivali s brendovima poput Rolls-Royce Motor Cars. Koliko su međunarodna iskustva oblikovala Vaš pogled na dizajn i poduzetništvo u srednjoeuropskom kontekstu?

Studij u inozemstvu prije svega ti otvori pogled – i kulturno i profesionalno. Na fakultetu upoznaš ljude iz cijelog svijeta, što utječe na tvoje razmišljanje i način rada. Istovremeno si izložen drukčijem načinu poučavanja. Često se ne radi samo o teoriji, nego o ljudima s konkretnim iskustvom iz industrije koji svoje znanje prenose dalje.

Uz to smo imali i mnogo gostujućih predavača. Jedan od onih koji je na mene ostavio najjači dojam bio je Mark iz studija I Love Dust, koji surađuje s brendovima poput Nikea, Adidasa i Lega. Tada sam prvi put zaista shvatio da iza onoga što doživljavamo kao “cool brendove” stoje kreativni studiji koji oblikuju njihov identitet. Dotad sam mislio da želim raditi za jake brendove, a onda sam shvatio da me više zanima biti onaj koji to “cool” zapravo stvara.

To se razmišljanje dodatno učvrstilo i kroz suradnju s Rolls-Royceom. Iskustvo je bilo iznimno, ali sam shvatio da me više od rada za jedan brend privlači širina – mogućnost da stvaram za različite industrije. Danas tako jedan dan razvijamo kozmetički brend, drugi dan deep-tech rješenje, a treći funkcionalni napitak. Ta raznolikost mi omogućuje da stvaram širi “brand world” i da ne ostanem ograničen samo na jedan smjer.

• Ljubljana se sve češće percipira kao grad nove kreativne energije. Što mislite da je ključno za razvoj suvremenih kreativnih hubova u regiji i gdje vidite prostor za sljedeći iskorak?

Za razvoj kreativnih hubova ključne su snažne tvrtke koje postavljaju standarde i stvaraju prilike za mlade talente. U regiji već vidimo primjere poput Rimca, koji stvaraju okruženje za vrhunski dizajn. U Sloveniji toga još uvijek donekle nedostaje, ali vjerujem da će to promijeniti nova generacija kompanija.

Sljedeći iskorak vidim u novom valu tvrtki koje će razumjeti da dobar dizajn, snažan brend i promišljeno korisničko iskustvo nisu samo dodana vrijednost, nego bitan dio suvremenog uspjeha.

Foto: Arin Rapuš, Tjaša Barbo, Ana Škobe, Ino Zeljak, Jakob Vrečko, privatna arhiva