Ovog vikenda počinje nova (i drugačija) sezona, a ovo je sve što trebate znati o Formuli 1

Formula 1 je sport koji već više od 75 godina izaziva strast i divljenje diljem svijeta. Svake sezone donosi dramatične utrke, napete kvalifikacije i trenutke koji ostaju urezani u pamćenje navijača. Nakon četiri godine dominacije Maxa Verstappena, prošla sezona donijela je preokret. Lando Norris, 26-godišnji Britanac, vozač McLarena napokon je ostvario svoj dječački san i postao svjetski prvak Formule 1.

Ako ste pratili svaku utrku, trening i kvalifikacije prošle sezone, znate koliko je bilo uzbudljivo. Za one koji tek ulaze u svijet Formule 1, 2026. godina donosi savršen trenutak za upoznavanje s najbržim sportom na svijetu. No prije svega, ovo je i pravi trenutak za upoznavanje novih pravila, tehničkih inovacija i uzbudljivih promjena koje će oblikovati budućnost utrka. Stoga je ovo članak za sve entuzijaste i one koji tek ulaze u svijet najbržeg sporta.

Formula 1 i osnovni pojmovi

U 2026. godini, Formula 1 broji 11 timova. McLaren dolazi kao aktualni konstruktorski prvak, a Lando Norris (vozač McLarena) brani titulu vozačkog prvaka. Na grid se pridružuje i novi tim, Cadillac, što dodatno podiže uzbuđenje.

Svaki tim ima dva identična bolida, što znači da se na startnoj liniji nalazi 22 vozača. Među njima su četiri svjetska prvaka: sedmerostruki prvak Lewis Hamilton, četverostruki prvak Max Verstappen, dvostruki prvak Fernando Alonso i aktualni prvak Lando Norris.

Tko je na gridu 2026.

Lando Norris [1], Oscar Piastri [81]  – McLaren

Andrea Kimi Antonelli [12], George Russell [63] – Mercedes

Max Verstappen [3], Isack Hadjar [6] – Red Bull Racing

Lewis Hamilton [44], Charles Leclerc [16] – Ferrari

Alex Albon [23], Carlos Sainz [55]  – Williams

Liam Lawson [30], Arvid Lindblad [41]  – Racing Bulls

Lance Stroll [18], Fernando Alonso [14] – Aston Martin

Oliver Bearman [87], Esteban Ocon [31] – Haas

Gabriel Bartoleto [5], Nico Hülkenberg [27] – Audi

Pierre Gasly [10], Franco Colapinto [43]  – Alpine

Sergio Perez [11], Valtteri Bottas [77]  – Cadillac

Formula 1 bolidi

Svi timovi su konstruktori, što znači da sami proizvode svoje bolide prema pravilima FIA-e (Fédération Internationale de l’Automobile) koja je međunarodno upravno tijelo motorsporta i promiče sigurnu, održivu i dostupnu mobilnost za sve sudionike u prometu širom svijeta. Svaki bolid je vrhunska mašina, spoj tisuća komponenata koje rade u savršenoj harmoniji kako bi pružile maksimalnu aerodinamičku učinkovitost i performanse.

Današnji bolidi mogu doseći gotovo 370 km/h i podnijeti ekstremne G‑sile, osobito u brzim zavojima i zonama jakog kočenja. Svi koriste 1,6-litreni V6 turbo hibridni motor. Neki timovi proizvode vlastite motore, dok drugi koriste motore od dobavljača.

Kalendari i staze

Sezona 2026. donosi rekordan broj od 24 utrke. Tradicionalno, sezona počinje u Melbourneu, u Australiji, 6. ožujka.

Staze se dijele na stalne i privremene. Stalne su, primjerice, Silverstone, Austin i Suzuka, dok privremene koriste javne ceste, poput Monaca, Baku i Las Vegasa. Stalni krugovi obično su širi i brži, a privremeni su zahtjevniji za pretjecanje.

Neke staze imaju stogodišnju povijest, poput Monza, dok su druge potpuno nove. Većina utrka odvija se nedjeljom poslijepodne, no utrke u Saudijskoj Arabiji, Singapuru, Las Vegasu i Kataru voze se noću, a one u Bahreinu i Abu Dhabiju počinju pred sumrak i završavaju pod reflektorima.

F1 RJEČNIK

Slobodni treninzi i kvalifikacije

Svaki Grand Prix vikend počinje slobodnim treninzima, koji su ključni za vozače i timove. Obično se održavaju tri sesije: dvije u petak i jedna u subotu. Tijekom tih treninga vozači upoznaju stazu, isprobavaju različite postavke bolida i testiraju strategije s gumama. Svaka sekunda na treningu važna je jer timovi prate podatke o ponašanju guma, potrošnji goriva, aerodinamici i električnoj energiji u hibridnom sustavu.

Nakon treninga dolazi trenutak napetosti – kvalifikacije, u kojima se odlučuje redoslijed starta za glavnu utrku. Kvalifikacije traju otprilike sat vremena i podijeljene su u tri segmenta:

Q1 (18 minuta) – svi vozači izlaze na stazu, a šest najsporijih ispada, ostavljajući 16 vozača za drugi krug.

Q2 (15 minuta) – ponovno ispada šest najsporijih, ostavljajući 10 vozača za finalni krug.

Q3 (12 minuta) – preostalih deset vozača bori se za pole position, odnosno pravo da starta s prve pozicije u glavnoj utrci.

Slobodni treninzi i kvalifikacije često daju prve naznake tko bi mogao dominirati u utrci i koje taktike će timovi koristiti. Pravi znalci već tada mogu predvidjeti potencijalne borbe za pobjedu i pretjecanja koja će nas oduševiti tijekom nedjeljnog spektakla.

Bodovni sustav i utrke

Svaka utrka traje najmanje 305 km (Monaco 260 km), obavezna je jedna promjena guma, a bodovi se dodjeljuju prvih deset vozača (25 za pobjednika, 18 za drugog, 15 za trećeg i dalje). Zbroj bodova određuje vozačkog i konstruktorskog prvaka.

Sprint utrke – brzi i napeti dvoboji

Za sprint utrke kvalifikacije su skraćene i poznate kao Sprint Qualifying, s 12 minuta za SQ1, 10 minuta za SQ2 i 8 minuta za SQ3. Tijekom Sprint kvalifikacija vozači moraju koristiti Medium gume u prva dva segmenta i Soft u posljednjem, što donosi dodatnu stratešku dimenziju.

Sprint utrke su novost u Formuli 1, uvedene 2021., a u 2026. ih imamo šest po sezoni – u Kini, Miamiju, Kanadi, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Singapuru. One su kraće od standardnih Grand Prix utrka, duge oko 100 km, što znači otprilike 16 do 25 krugova, ovisno o duljini staze.

Za razliku od glavne utrke, nema obaveznih pit stopova, što znači da vozači voze “flat-out” od starta do cilja. To čini sprint utrke brzim i nepredvidljivim događajem, gdje svaka sekunda i svaka odluka vozača mogu odlučiti tko će pobijediti.

Bodovi za sprint utrke dodjeljuju se na drugačiji način nego u glavnoj utrci: pobjednik dobiva 8 bodova, drugi 7, treći 6 i tako dalje do osmog mjesta koje dobiva 1 bod. Ovi bodovi pribrajaju se bodovima glavne utrke i mogu imati velik utjecaj na vozački i konstruktorski poredak.

Sprint utrke su pravi spektakl – brze, nepredvidive i pune pretjecanja, često stvarajući “mini-utrku unutar utrke” koja povećava napetost vikenda i pruža priliku novim ili mlađim vozačima da se pokažu.

Pit stop

Pit stopovi su jedna od najnapetijih i najuzbudljivijih faza utrke. Svaki tim ima svoj pit box u kojem čeka ekipa od oko 22 mehaničara, spremna reagirati u djeliću sekunde. Kada vozač uđe u pit lane, mehaničari odmah uskaču u akciju:

• Stabiliziraju bolid i podižu ga dizalicama.
• Brzo uklanjaju sve četiri stare gume.
• Postavljaju nove gume prema strategiji – Soft, Medium ili Hard.
• Provjeravaju i podešavaju osnovne komponente bolida, poput prednjeg krila ili sustava za gorivo, ako je potrebno.

Svjetski rekord u brzini pit stopa iznosi samo 1,8 sekundi, postavljen na Qatar Grand Prix, no dosljednost i preciznost često su važniji od same brzine. Jedna mala greška, kao što je nepravilno učvršćena guma, može poništiti cijeli trud i koštati vozača pozicije na stazi.

Pit stop nije samo tehnički manevar – to je pravo strateško oružje. Timovi planiraju kada će vozač ući u boks kako bi maksimizirali učinkovitost guma i iskoristili prednosti nove vrste gume, bilo da se radi o brzom Softu ili izdržljivijem Hardu. Ponekad se nekoliko pit stopova može odlučiti o pobjedniku utrke, posebno na stazama gdje je pretjecanje teško.

Gume

Gume u Formuli 1 nisu ključni su faktor u performansama bolida i strategiji utrke. Za suho vrijeme timovi biraju između tri različita spoja:

Soft (crvena boja) – maksimalan performans, ali brzo se troši. Idealna za brze kvalifikacije i kratke dionice utrke kada je potrebna eksplozivna brzina.

Medium (žuta boja) – balans između performansa i izdržljivosti. Koristi se za kombinaciju brzine i dugovječnosti tijekom utrke.

Hard (bijela boja) – najizdržljivija guma, sporija nego Soft i Medium, ali omogućuje dulji interval između promjena guma. Savršena za taktiku smanjenja broja pit stopova ili za staze koje brzo troše gume.

U kišnim uvjetima koriste se posebne gume:

Intermediate (zelena boja) – za blago mokre staze, kada je površina skliska, ali ne previše natopljena.

Full Wet (plava boja) – za teže kišne uvjete ili lokacije s velikom količinom vode na stazi, pruža maksimalnu kontrolu i sprječava akvaplaning.

Odabir pravih guma i trenutak zamjene mogu presuditi utrku, a timovi razvijaju detaljne strategije kako bi maksimalno iskoristili svaku vrstu gume.

Tehničke promjene za 2026.

Nova sezona donosi revolucionarne promjene u dizajnu bolida. Vozila su manja, lakša i okretnija – šasija je kraća za 20 cm, širina smanjena za 10 cm, a ukupna težina za 30 kg. To smanjuje otpor zraka za 40%, no i downforce je manji, pa se očekuje da će krugovi biti sekundu-dvije sporiji od prošlogodišnjih.

Start utrke – nova faza pripreme

Zbog uklanjanja MGU-H komponente, pojavljuje se veći turbo lag, što može otežati start. Kako bi vozači mogli koristiti punu snagu motora, uvedena je tzv. “faza upozorenja” od 5 sekundi, signalizirana plavim svjetlima, koja omogućuje podizanje okretaja i optimalan pritisak turba prije klasične procedure s paljenjem crvenih svjetala.

Novi način upravljanja bolidom

Najveća promjena u aerodinamici bolida u 2026. godini je uvođenje aktivnog sustava krila, koji zamjenjuje dosadašnji DRS. Bolidi sada imaju dva načina rada: Z-mod, standardnu postavku s visokim aerodinamičkim pritiskom za stabilnost i prianjanje u zavojima, te X-mod, koji se aktivira na ravnim dijelovima staze i poravnava krila kako bi smanjio otpor zraka i povećao maksimalnu brzinu. Upravljanje ovim modovima postaje ključna strateška komponenta svake utrke.

Nove zone na stazi

Umjesto starih DRS zona, uvedene su aktivne zone koje određuju gdje se može koristiti X-mod ili Z-mod. X-mod je dozvoljen na ravnim dijelovima staze duljim od tri sekunde, dok Z-mod dominira u zavojima. Ove zone zahtijevaju od vozača i timova da pažljivo planiraju korištenje aerodinamičkih modova, jer mogu presuditi u borbi za pozicije.

Kraj DRS-a i novi Overtake Mode

Sustav DRS, koji je omogućavao dodatnu brzinu za pretjecanje od 2011., odlazi u povijest. Aktivna aerodinamika omogućava svima da koriste X-mod i Z-mod u određenim dijelovima staze, bez obzira na razmak od vozača ispred.

Kako bi zadržali mogućnost pretjecanja, uveden je Overtake Mode. Kada se vozač nađe unutar sekunde zaostatka za bolidom ispred, dobiva dodatnu električnu snagu, što može povećati brzinu do 337 km/h i pružiti prednost u kritičnim trenucima pretjecanja.

Boost i Recharge Mode

Osim Overtake Modea, vozači imaju kontrolu nad dodatnom električnom snagom od 350 kW kroz Boost. Njime mogu strateški upravljati tijekom cijelog kruga, za brži izlazak iz zavoja, obranu pozicije ili pripremu za pretjecanje. Tko bolje ovlada ovom tehnikom, vrlo vjerojatno će imati i bolje performanse. Vozači mogu aktivirati boost mode za dodatnu snagu ili koristiti Recharge Mode za punjenje baterije tijekom vožnje. Tehnike poput “super-clippinga” omogućuju punjenje baterije pri punom gasu, ali usporavaju bolid na kratko.

VAR

FIA uvodi novu tehnologiju nadzora staze u Formuli 1, poznatu kao ECAT, koja funkcionira kao „VAR“ za bolide. Sustav će posebno pratiti prolazak preko granica staze u zavojima, gdje su prekršaji najčešći. Time će suci dobivati brže i preciznije informacije o mogućim prekršajima, zamjenjujući dosadašnje sporo ručno pregledavanje.

Nova hibridna pogonska jedinica

Hibridni sustav bolida doživio je potpunu transformaciju. Srce pogonskog sklopa ostaje 1,6-litreni V6 turbo motor, ali sada je omjer snage otprilike 50:50 između benzinskog i električnog motora.

Povratak ‘ravnih podova’

Ground-effect era završava, pod bolida je ravan, što smanjuje downforce za 15–30%, a stražnji difuzor postaje ključan za stabilnost.

Promjene guma

Gume su uže (25 mm sprijeda, 30 mm straga), što smanjuje kontakt s podlogom i mehaničku grip, ali smanjuje otpor zraka i težinu.

Održiva goriva

Sva goriva moraju biti 100% održiva, izrađena od sintetskog ili bio goriva. To je izazov za proizvođače, ali i prilika za bolju iskoristivost i performanse.

Kako se vozi nova Formula 1?

Upravljanje energijom i električnim sustavima sada je ključ uspjeha. Vozači koji najbolje upravljaju boostom, rechargeom i novim gumama mogu steći prednost. Adaptacija na nove tehnike i brza strateška razmišljanja bit će presudni. Čak i vrhunski vozači, poput Maxa Verstappen, upozoravaju da upravljanje energijom može biti izazovno, no FIA i F1 rade na prilagodbi pravila kako bi zadržali uzbuđenje utrka.

Gdje pratiti Formulu 1?

Hrvatski gledatelji od ove sezone sve utrke mogu pratiti na RTL-u, a pratiti možete i putem službene F1 TV platforme.

Foto: Unsplash, Pexels, iStock, Profimedia, Instagram (@kellysthoughtsss, @reeselambe)