Centar za mikrobiom crijeva prvi je takav u ovom dijelu Europe. Što vas je potaknulo da otvorite mjesto koje povezuje medicinu, znanost i psihologiju u brizi o crijevima?
Sad nakon skoro pa tri godine rekao bih mladost ludost. Kad sam tad još na početku specijalizacije otkrio crijevni mikrobiom, i što on sve radi i može, čvrsto sam odlučio kako se tim želim uže baviti. No, onda je, nakon prvotnog ushićenja ,uslijedila frustracija: nije postojalo mjesto, ustanova ili organizacija u kojem ću moći naučiti kako dijagnosticirati i tretirati probleme crijevnog mikrobioma i na taj način pomoći svojim pacijentima. Pošto se radi o relativno “mladom” znanstvenom području, koje je i dalje primarno u domeni teorija, modela i koncepata, nedostaje centara izvrsnosti koji se usko specijalizirano bave crijevnim mikrobiomom u svijetu, a kamoli u ovom dijelu Europe. I tako je meni sinula luda ideja osnovati takvo mjesto upravo ovdje u Zagrebu, a ostatak je povijest.
U javnosti se sve češće govori o crijevima kao “drugom mozgu”. Možete li nam objasniti kako mikrobiom zapravo utječe na mozak i mentalno zdravlje?
U stijenci (zidu) našeg probavnog sustava nalazi se probavni živčani sustav koji funkcionira potpuno neovisno od našeg središnjeg živčanog sustava, čitaj mozga. Bez kontrole i pomoći centrale. Naša crijeva su mozak sam za sebe: iako možda ne “misle” kao naš prvi mozak, probavni živčani sustav se može samostalno pobrinuti za zahtjeve i potrebe probavnog sustava. Crijevni mikrobiom, kao mikroskopski eko-sustav koji oblaže površinu crijeva, pak govori našim crijevima što će oni misliti: on može uzbuditi ili smiriti probavni živčani sustav, ovisno o tome u kakvom je stanju. Ako je Vaš crijevni mikrobiom zadovoljan, ili bolje rečeno zadovoljen od strane nas kao svog domaćina, naš probavni živčani sustav će funkcionirati uredno. Ali ako je crijevni mikrobiom nervozan, neuravnotežen ili pak kompletno u rasulu, probavni živčani sustav upalit će u petu brzinu. Razvit će se bolovi, proljev, ili pak zatvor ako dođe do zastoja probavnog živčanog sustava. No, probavni živčani sustav će isto tako obavijestiti i središnji živčani sustav kako smo u opasnosti. Posljedica tome primjerice je vrlo često razvoj osjećaja anksioznosti. Tako postajemo svjesni da se nalazimo u opasnoj okolini u kojoj našem mikrobiomu nešto prijeti i shodno tome želimo nešto promijeniti u svom ponašanju.
Movember se bavi rušenjem tabua oko muškog zdravlja. Mislite li da muškarci teže priznaju da imaju probavne probleme, anksioznost ili umor – i zašto je to tako?
Svakodnevno svjedočim podzastupljenosti muškaraca u stvarima koji se tiču zdravlja. Velika većina naših pacijenata u CCM-u su žene, kad koncipiramo istraživanja velika većina njih uključuje isključivo žene, kad sjedimo na sastanku s partnerima iz industrije ciljane skupine većine marketinških kampanja isključivo su žene. Jasno je meni zašto je tomu tako. Da, funkcionalni poremećaji probavnog sustava kao što su sindrom iritabilnog kolona i SIBO su češći kod žena. Da, istraživanja su desetljećima uključivala samo muškarce. Da, mi muškarci pijemo dodatke prehrani koje nam naše žene, partnerice, djevojke nabave. Meni je to sve savršeno jasno.
Muškarci su manje skloni preventivi, bilo to samopregledu, preventivnim pregledima ili samoliječenju, sumnjičaviji su prema novim znanstvenim spoznajama, metodama i terapijskim opcijama i vrlo često umanjuju ili banaliziraju vlastito zdravstveno stanje. Ali me osobno zaista strah ovog trenda kojeg prati kako struka i znanost, tako i industrija. Ako svi zajedno nastavimo ovako muški spol će postati nezavisan rizičan čimbenik. I pritom je lako kriviti isključivo pasivnost i nonšalantnost muškaraca. Mislim da mi zbog kombinacije odgoja, slike muškarca u kulturi, društvenih normi i očekivanja ne pridajemo svom fizičkom, a pogotovo psihičkom zdravlju pažnju koju bi trebali.
Koliko su crijeva povezana s razinama energije, koncentracijom i raspoloženjem? Može li “loša crijevna flora” biti jedan od uzroka kroničnog umora i manjka motivacije?
Itekako. Naša energija, fokus i emotivni status zavise o mnoštvu signala iz našeg tijela. Prvenstveno kemijskih, kao što su koncentracije serotonina, dopamina i GABA-e, ali i hormonalnih i imunosnih signala. Ukoliko u mozak dospijevaju uvjetno rečeni krivi signali, on ne funkcionira kako treba, odnosno funkcionira otežano. Jedna vrlo zanimljiva skupina signala su kemijski signali iz našeg crijevnog mikrobioma. Određene molekule stvaraju bakterije u našim crijevima. One krvotokom dospijevaju čak i do mozga gdje mijenjaju propusnost barijere između krvotoka i mozga, ili čak prolaze kroz nju. Koncept koji sažima sve ove kanale komunikacije je teorija osi crijevo-mozak, koji obuhvaća sve ove vrste signala. Fascinantno je kako tvari koje nastaju u našim crijevima imaju kako indirektan, tako i direktan učinak na funkcioniranje našeg središnjeg živčanog sustava. Štoviše, mi ne znamo kako mozak funkcionira bez signala iz crijevnog mikrobioma. Nije moguće istražiti funkcioniranje mozga bez upliva crijevnog mikrobioma.
Često se govori o vezi između mikrobioma i hormona. Na koji način crijevna ravnoteža utječe na testosteron i hormone stresa kod muškaraca?
Veza između crijevnog mikrobioma i hormona je iznimno složena. Vrlo slično kao i kod osi crijevo-mozak govorimo o osi crijevo-testosteron. Crijevni mikrobiom na više načina utječe na koncentracije testosterona u krvi. S jedne strane metabolizira kolesterol koji je ishodišna sirovina za proizvodnju testosterona u testisima i na taj način mijenja njegovu dostupnost. S druge strane, metaboliti crijevnog mikrobioma utječu na propusnost crijevne barijere, a time i aktivaciju imunosnog sustava, ali i oksidativni stres u stanicama testisa koje proizvode testosteron. Zbog toga će u slučaju narušavanja cjelovitosti crijevne barijere doći do relativnog smanjenja proizvodnje testosterona. A uz to crijevni mikrobiom molekule testosterona koje su bile predviđene za otpuštanje iz tijela kroz stolicu od strane jetre svojim enzimima vratiti u krvotok. Što to znači za muški rod? Ako crijevnom mikrobiomu nedostaje specifičnih bakterija ili on pak ne proizvodi dostatne količine svojih metabolita, moguće je kako će se uslijed narušene crijevne barijere, upale i neobuzdanog oksidativnog stresa smanjiti proizvodnja testosterona u testisima.
Koji su najčešći znakovi da je mikrobiom u disbalansu, a koje ljudi često zanemaruju misleći da su “normalni”?
Pored onih klasičnih probavnih, niz je znakova koji nam upućuju na poremećaj crijevnog mikrobioma, stručno disbiozu. Posebice bih na ovom mjestu izdvojio različite metaboličke poremećaje koje ne vežemo intuitivno uz probavnu tematiku. Prekomjerna tjelesna masa koja se uporno ne da suzbiti uobičajenim mjerama kalorijskog deficita, inzulinska rezistencija kod osobe normalne tjelesne građe i mase, povišen (LDL) kolesterol koji se ne da objasniti obilnim unosom masti iz prehrane. Pored tog, doslovce “crvene” lampice uzbune kako nešto nije u redu s mikrobiomom su različite kožne upalne i alergijske promjene: akne, dermatitisi, ekcemi, neki oblici psorijaze – svi oni često u pozadini imaju neki oblik disbioze u pozadini. A naravno ne treba zaboraviti ni različite psihičke i kognitivne probleme. Od poteškoća s koncentracijom, kroničnim umorom koji se ne da umanjiti snom, do anksioznosti i depresivnih poremećaja. Ukoliko ste se prepoznali u jednom ili više od ovih znakova, stručno provedena analiza crijevnog mikrobioma mogla bi pružiti korisne informacije.
U vašem Centru veliku pozornost posvećujete i psihološkom pristupu. Koliko su stres, potisnute emocije ili način razmišljanja važni za zdravlje crijeva?
Naš crijevni mikrobiom ne zna na koliko mailova nismo odgovorili, koliko stvari nismo stigli i kakav nam je šef. Ali, naš crijevni mikrobiom “osjeća” kako mi reagiramo u tim situacijama, odnosno koliko hormona stresa, simpatičkih živčanih signala obrane ili bijega i proupalnih citokina stvaramo u našem tijelu. Što duže i intenzivnije naš mikrobiom ove signale “sluša”, to više se on mijenja, odnosno prilagođava odgovoru našeg tijela na stres.
Prve naš mikrobiom napuštaju osjetljive bakterije, vrlo često korisne protuupalne bakterije, kao što su one iz skupine Lactobacillus i Bifidobacterium. Onda se krene mijenjati proizvodnja metabolita, pa mikrobiom počinje proizvoditi premalo ili previše određenih metabolita. A ako se naše tijelo nastavi boriti sa stresom, naš crijevni mikrobiom će početi napuštati veći broj bakterija zbog čega će se smanjiti bogatstvo i raznolikost našeg mikrobnog eko-sustava. I ostat će samo one najotpornije, najčešće patogene bakterije kao što su one iz skupine Escherichia i njihovi srodnici.
Zato nam je užasno bitno kod svakog našeg pacijenta procijeniti u kojoj je fazi borbe sa stresom: nosi ili se s njim dobro, pa je reakcija minimalna, ili se tijelo svim silama bori protiv pritiska stresa. Nose li se tijelo i mikrobiom već duže sa stresom, i koji je razmjer borbe, odnosno štete na mikrobiom? Bez uključivanja psihološkog aspekta u zdravlje mikrobioma, često se mnogi problemi u njemu ne mogu riješiti. Niti s najboljom prehranom i suplementacijom.
Mnogi muškarci u jurnjavi između posla, treninga i obaveza zanemaruju prehranu. Koje bi jednostavne promjene u svakodnevnim navikama mogle značajno poboljšati mikrobiom?
Za ovu populaciju, koja ima visoko radno, i fizičko opterećenje uslijed radnih obaveza i treninga, izdvojio bih par konkretnih savjeta. Iako bih najrađe samo istaknuo kako je najvažnije naspavati se dobro, kvalitetan san je mnogima od nas danas postao nedostižan luksuz. Ekrani, druženja u kasne večernje sate, poslovne obaveze čine usnivanje prije 22.00 teško dostižnim idealom, ako pitamo znanstvenu literaturu. No, postoje i neke jednostavnije stvari koje mogu učiniti veliku razliku: prvo bih naglasio kako je za cijelu probavu, a pogotovo za mikrobiom užasno bitno žvakanje i time povezano lučenje sline. Žvakanje kao najznačajnija mehanička obrade hrane i njime povezano lučenje sline su prvi, vrlo važni koraci probave. Nesažvakana hrana, koja prve korake probave prolazi u želucu je šok za probavni sustav, kojeg će crijevni mikrobiom teško amortizirati. Neke preporuke idu tako daleko da preporučaju svaki griz sažvakati 40 puta, što je iz mog vlastitog iskustva malo drastično, ali definitivno je dobro nastojati sažvakati baš svaki obrok to bolje.
Drugi problem koji vidimo u literaturi, ali i praksi, je nedostatan unos vlakana u ovoj populaciji. On u kombinaciji s relativno visokim unosom životinjskih proteina, također tipičnog za ovu populaciju, može ozbiljno naštetiti crijevnom mikrobiomu. Ukratko ekipa, sažvakajte tu piletinu, biftek ili losos koliko god može i nemojte da fali brokule, batata i drugih zelenih divota. A ako Vam je i to naporno, preporučam ubaciti smoothieje sa zrelim bananama ili smrznutim špinatom.
Postoji li “idealna prehrana” za zdrav mikrobiom ili se pristup mora individualno prilagoditi svakom pacijentu?
Ako ćemo slušati literaturu onda je relativno najbolja prehrana za naš mikrobiom mediteranska prehrana. A ako ćemo po mome, onda je to zaista potpuno, potpuno individualno. U CCM-u se već duže vrijeme recimo bavimo carnivore prehranom, novim, ekstremnim oblikom ketogene prehrane, koju su proteklih godina popularizirale društvene mreže i influenceri. Ova prehrana suzbija sve postulate o crijevnom mikrobiomu. Osobe koje joj se pridržavaju ne bi trebale unositi niti jedan jedini gram vlakana dnevno. Ukoliko sagledamo dosadašnje spoznaje naš crijevni mikrobiom ne može opstati bez vlakana, što znači da bi osobe na carnivore prehrani trebale iskusiti pomor crijevnog mikrobioma. I ja prvi sam prvi bio to. No, onda smo krenuli istraživati.
Lani smo objavili prvi rad na svijetu o crijevnom mikrobiomu jednog zdravog pojedinca na dugogodišnjoj carnivore prehrani. Također, upravo završavamo rad na 9 zdravih carnivorea iz Poljske. Naš zaključak? Nema pomora. Štoviše, crijevni mikrobiom nije značajno manje raznolik nego kod svejeda. Zato ja potpuno uvjeren tvrdim kako ne moramo mi prilagođavati prehranu našem crijevnom mikrobiomu, nego bi se on trebao prilagoditi nama. Kroz prvenstveno kvalitetan san i visoku otpornost na stres, ali i izbjegavanje sjedilačkog načina života, moramo održavati zdrav crijevni mikrobiom koji će se moći prilagoditi našim prehrambenim navikama. Bili mi carnivore ili ne. Ipak smo mi gospodari našeg crijevnog mikrobioma, a ne obrnuto.
Poruka za kraj – što biste poručili muškarcima koji osjećaju da nisu u balansu, ali još uvijek misle da o tome “nije muški” govoriti?
Na društvenim mrežama smo tijekom proteklih tjedana kroz nekoliko video objava predstavili naša tri top-mikrobiom modela. Tri pacijentice koje su imale najbolje crijevne mikrobiome u CCM-u. I znato što smo primijetili radeći tu kampanju? Kako one sve tri jako dobro slušaju svoje tijelo. Ne robuju nekakvim generičkim savjetima i preporukama, već slušaju sebe i tvoje tijelo i shodno tome rade, jedu, piju, treniraju, odmaraju. I osobno mislim da je to najvažnije. Ako slušamo svoje tijelo, i signale i znakove koje nam ono šalje, na vrijeme ćemo primijetiti i pravodobno reagirati na problematične procese u njemu. A ako ne možemo rastumačiti što ti znakovi znače, definitivno je moja preporuka potražiti stručnu pomoć: liječnika, nutricionistu, farmaceuta, kineziologa, fizioterapeuta, koji će za ove znakove iznaći adekvatno stručno rješenje.
