Jaka doza kulture do kraja mjeseca

18011104_628353214029047_4645306152071716630_n

Travanj do kraja mjeseca donosi nekoliko iznimnoh kulturnih događanja, izložaba i novih otvortenja. Peta po redu izložba drugog djela ciklusa Mentalni sklop u Galeriji Kranjčar nešto je drugačija od uobičajenog dosadašnjeg sučeljavanja mentora i njegova sljedbenika jer ova, ukupno petnaesta izložba ovog serijala, prvi put predstavlja kao mentora jednu kustosicu. Riječ je o prerano preminuloj Marini Viculin, koja je u svojem kustosko-kritičarskom radu ostavila dubok trag u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, te je svojim izložbama i tekstovima iskazala istančani senzibilitet za suvremenu umjetnost, a posebno za nove medije i fotografiju.

viculin marina

Viculin Marina

‘Marina je svakako trajno zadužila hrvatsku fotografsku scenu svojim predanim radom na afirmaciji medija i time promijenila pogled na fotografiju u općoj društvenoj percepciji, te se bez imalo pretjerivanja može reći da je Marina, nakon duže šutnje likovne kritike, vratila fotografiju na mjesto koje joj i pripada. Ova izložba izdvaja Marinin rad na hrvatskoj fotografiji koja je, uz velike izložbe svjetskih majstora moderne što ih je postavila u svojoj matičnoj instituciji (Galerija Klovićevi dvori), obilježila njezino kustosko stvaralaštvo jer je fotografiji iskreno i nesebično davala sebe. Uspostavila je izuzetan odnos s fotografima te se može reći da je njezin kustoski posao bio i izuzetno kreativan, a gotovo sve izložbe koje je radila bile su rezultat sinergije zasnovane na bipolarnosti kustos-umjetnik. Brojne izložbe, od kojih svakako treba spomenuti velike retrospektive (Marija Braut, Nenad Gattin, Ivan Posavec, Josip Klarica, Mio Vesović, Pero Dabac, Ivan Faktor…), te manje, studijske, iz serije Snapshot koje su predstavljale uglavnom mlađe fotografe, zauvijek će uz njezine tekstove, knjige i kataloge ostati testamentom njenog predanog rada, poslanja i ljubavi.

Ostajući vjerni koncepciji Mentalnog sklopa, odnosno relaciji mentora i sljedbenika koja se u ovom ciklusu prvenstveno (a pogotovo u ovoj izložbi) tretira kao duhovna povezanost, na izložbu smo pozvali niz fotografa s kojima je Marina radila, a koje nije smatrala samo umjetnicima, već i prijateljima pošto ona nikada nije odvajala poslovno od privatnog, što je svakako bitno definiralo njezin cjelokupni kustoski i kritičarski opus.’ – iz teksta kustosa Mladena Lučića.

kranjcar-viculin

U petak, 21. travnja , u 20 sati u kultnom klubu Saloon, na adresi Tuškanac 1a, otvorit će se izložba ‘Odje**, molim!’ multimedijalne umjetnice Bombone Kečkice znane i kao Mirta Pejić. Tako će posjetitelji nakon godina zapečaćenih vrata ponovo moći zaviriti u kultni zagrebački klub i pogledati izložbu ove svestrane umjetnice.

Umjetnica Bombona Kečkica ima samo 10 godina i ustvari je alter ego Mirte Pejić, poznate hrvatske vizažistice. Njen svijet je šaren, ona piše, riše, crta, šara, lijepe slike stvara. Voli fotografiju, osmijeh i slatkiše, a svoje radove nikad ne briše. Bombona je u pravilu uvijek vesela i nasmijana, no ponekad ima i svojih darkerskih trenutaka. Najbolji opis njenog stvaralačkog opusa shvatit ćete ako zamislite kombinaciju Tima Burtona i Willyja Wonka. Izložba ‘Odje**, molim!’ je ultramultimedijalni duhovno-scenski spektakl na kojem ćemo se napokon u miru pomoliti onome u što istinski vjerujemo.

Mirta-teaser-2

Mirta Pejić

Izložba ‘Braco Dimitrijević – Retrospektiva’ od 27. travnja do 21. lipnja 2017. godine u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu prikazat će sve najvažnije faze stvaralaštva jednog od pionira konceptualne umjetnosti u svijetu koji je od kraja 1960-ih do danas ostvario iznimnu međunarodnu karijeru. Djelo Brace Dimitrijevića i njegovo osmišljavanje pojma Posthistorija 1976. izravno su utjecali na dvije vodeće tendencije u suvremenom umjetničkom diskursu, od kritičkih praksi u javnim prostorima do intervencija u muzejskim kolekcijama. Konstantne preokupacije njegova rada – temu relativnosti povijesti i povijesti umjetnosti, kao i fenomen slučajnosti – Dimitrijević će predstaviti ranim djelima kao i novim radovima kreiranim upravo za ovu izložbu.

animals_001.jpg_w650_h402

Braco Dimitrijević

Muzej suvremene umjetnosti pratio je rad Brace Dimitrijevića od njegovih početaka te se u zbirkama MSU-a nalaze neki od Dimitrijevićevih ključnih radova: Slučajni prolaznik iz 1971., Tripychos Post Historicus (sa Šumanovićem) iz 1982. kao i njegov rad na fasadi MSU-a Post Historijski Diptih, kojeg je umjetnik donirao Muzeju 2009. godine.
Retrospektivna izložba predstavit će na dva kata izložbenog prostora MSU-a radove nastale od kasnih šezdesetih do danas, od Slučajnih prolaznika do najnovijeg slikarskog ambijenta Lascaux 3000. Međunarodni ugled Braco Dimitrijević stekao je fotografskim portretima nepoznatih ljudi, „slučajnih prolaznika“, koje je, uvećane do divovskih razmjera, postavljao u javni prostor po gradovima Europe i Amerike, na pročelja i oglasne ploče – na mjesta inače namijenjena političkim ili reklamnim porukama.

animals_007.jpg_w650_h402

Braco Dimitrijević

Taj koncept je nastavio podizanjem spomenika i postavljanjem memorijalnih ploča u čast nepoznatih građana, da bi u jednom berlinskom parku čak podigao 10 metara visok mramorni obelisk u čast rođendana slučajno odabranog čovjeka!“Slučajni prolaznik je moj Alter Ego, nadopuna za moje neznanje. Svaki put kad zaustavim prolaznika na ulici nadam se da ću sresti Leonarda. Pa ako se pokaže da je to Leonardo, ne gubim nadu da cu sljedeći put sresti Leonarda i Einsteina u istoj osobi.”, izjavljuje umjetnik.

Počevši od 1976. Braco Dimitrijević za svoje instalacije koristi djela starih i modernih majstora od Rubensa do Picassa, od Moneta do Maljeviča, koje naziva Post Historijski Triptisi. Ovaj postupak bez presedana je u povijesti umjetnosti: remek-djelo sa svim svojim estetskim, povijesnim, kulturološkim i tržišnim vrijednostima postaje sastavni dio novonastalog umjetničkog rada.

animals_008.jpg_w650_h487

Braco Dimitrijević

Tijekom više od četiri desetljeća Braco Dimitrijević načinio je oko 500 Triptychos Post Historicus instalacija u mnogim muzejima uključujući, između ostalih, Tate Gallery London, Guggenheim Museum New York, Louvre, Musee National d’Art Moderne, Centre Georges Pompidou Pariz, Ludwig Museum Köln, Museum Moderner Kunst Beč, Israel Museum Jeruzalem, Van Abbemuseum Eindhoven, State Russian Museum, Sankt Petersburg i Musee d’Orsay Pariz. U tim instalacijama umjetnik kreativno inkorporira remek-djela kao što su Leonardova “Madona, Sveta Ana i Isus”, Maljevičev “Crveni kvadrat”, Rubensova “Otmica Europe”, Davidov “Smrt Marata” ili Chagallov “Zeleni violinist” u nove vizualne i konceptualne cjeline.

Umjetnikova izjava “Louvre je moj atelje, ulica moj muzej”, naglašava jednaku važnost koju daje ovim mjestima djelovanja: i u javnom gradskom prostoru i u muzejskoj instituciji on s jednakim entuzijazmom ruši ustaljena pravila da bi uspostavio nove poetske strukture. U cijelom Dimitrijevićevom plodnom opusu uočljiv je dosljedan anti-autoritarni dijalektički stav koji do promatrača dopire prvenstveno snagom umjetnikovog humanizma i humora.

17917900_1278726052163840_1929709799755918814_o

U petak, 21.4. kada se održava manifestacija Noć knjige, klub Booksa će od 16 do 21 i 30 sati provesti sada već dobro poznatu akciju „Svi za knjigu, knjiga za svakoga!“. Svi koji navrate do kluba Booksa u naznačeno vrijeme moći će za 10 kuna donacije odabrati bilo koju knjigu s polica kluba i odnijeti je doma. Oni koji se i učlane u klub Booksa (članarina iznosi 10 kn i traje godinu dana) dobit će na poklon knjigu 8 metara knjiga u kojoj poznata književna imena opisuju kako su nastale i na što nalikuju njihove biblioteke.

Od zadnje ovakve akcije u veljači prikupilo se stvarno puno knjiga svih žanrova, na hrvatskom i stranim jezicima, stručnih i hobističkih, proznih i poetskih, onih baš jako starih kao i onih recentno objavljenih, leksikona, romana zbirki poezije, knjiga za djecu i ostalih.

Jelena Bando

U Utorak 25. travnja u 17 sati u zagrebačkoj galeriji Bravo otvara se izložba 36 Mountains. Sve izložene grafike su numerirane i potpisane, a uz nove izložit će se i stare koje će sada opet biti dostupne publici za kupnju.

Stari umjetnici koji sudjeluju u izložbi i projektu su Sanja Stojković, Ena Jurov, Tena Letica Tkalčević, Luka Juras, Jelena Bando, Tomas Nilsson i Olle Halvars, dok su novi Dunja Janković, Ivan Marković, Tea Jurišić, Boris Hoppek, Davor Gromilović i Monika Lang. Izložba će trajati, naravno, tri dana, do 27. travnja.

Sanja Stojković

Tena Letica

Foto: Journal arhiva, Booksa, Braco Dimitrijević

Komentari