Priča o uskrsnim običajima i tradicijama

@bevinblight

@bevinblight

Nakon četrdeset dana korizme i Velikog tjedna koji započinje Cvjetnicom, kršćani diljem svijeta slave svoj najvažniji i najveći blagdan, Uskrs. Danas i vam donosimo priču o brojnim običajima i tradicijama koje su se kroz stoljeća stvorile oko njega i koje danas neraskidivo povezujemo s njegovim slavljem i obilježavanjem. Iako se uskrsni običaji razlikuju od države do države, od regije do regije, nerijetko i od mjesta do mjesta unutar pojedinih regija, sve njih spaja nekoliko zajedničkih motiva. Kako se u različitim krajevima Hrvatske obilježava blagdan Uskrsa saznajte u nastavku.

@lolo_webb

@lolo_webb

Raznolikost Uskrsa započinje u njegovom nazivu, a poput različitih naziva kao što su Pasha, Vazam, Vuzem i mnogih drugih, iza njega nalazi se jednako bogatstvo raznolikih tradicionalnih pučkih običaja, od blagdanskih jela i kolača, blagoslova u uskrsnoj košari do bojenje uskrsnih jaja i uskrsnog čestitanja i darivanja. Najpoznatiji običaji koji prethode Uskrsu su tradicionalan post na Veliki petak kada se u kontinentalnoj Hrvatskoj na stolu najčešće nalaze grah, kompot, tijesto s orasima ili makom, šaran i štuka, dok su za Dalmaciju, Istru i Primorje karakteristični morska riba i plodovi mora. Umivanje laticama cvijeća na Cvjetnicu ili Veliku subotu još jedan je običaj koji prethodi samom Uskrsu. Veliku subotu na sjeverozapadu Hrvatske vežu i uz paljenje uskrsnog krijesa, takozvane vuzmenice ili vuzmenke kada vjernici tradicionalno pripremaju vatru ispred Crkve, okupljaju se oko nje i pjevaju uskrsne pjesme.

@oneofyourkind_com

@oneofyourkind_com

Najpoznatija tradicija koja povezuje sve dijelove Hrvatske je tradicija bojenja jaja. Kao prirodne boje koje pisanicama daju nježnu crvenu, zelenu ili žutu boju koriste se ljuska crvenog luka, cikla, bobice, špinat i kopriva. Osim jednostavnog bojanja jaja špinatom ili crvenog luka prilikom njihov kuhanja, u mnogim se krajevima pojavljuju u posebne tehnike ukrašavanja pisanica šaranjem voskom i ukrašavanjem različitim biljkama ili slamom. U Podravini i Dubrovniku njeguje se i tradicija darivanja pisanica.

@ruerodier

@ruerodier

Jednako poznata tradicija koja spaja sve krajeve Hrvatske je ona blagovanja blagoslovljene hrane. Osim pisanica, na blagdanskom tanjuru nalaze se i šunka, bijeli kruh u kontinentalnoj Hrvatskoj, pinca/sirnica u Primorju i Dalmaciji, mladi luk i hren. U Istri i na Braču, prije no što bi se zagrizlo u blagoslovljeno jelo, žvače se maslinov list, kod Kastava blagoslovljeni luk, a kod bunjevačkih Hrvata hren kao podsjetnik da nema slasti bez gorčine. Uz blagovanje blagoslovljene hrane vezuje se i običaj “borbe jajima” kada se pisanice udaraju jedna o drugu, a onaj čija pisanica nije razbijena smatra se pobjednikom. Tkanina kojom je prikrivena košarica u kojoj se hrana nosi na blagoslov u Crkvu u različitim se krajevima Hrvatske baca na voćku kako bi plod bio jači i zdraviji, a ljuska pisanica u brazdu od kopanja za plodnost tla.

@sweki11c

@sweki11c

Dok se blagoslovljena i u svim krajevima Hrvatske vrlo slična hrana najčešće jede za doručak, uskrsni ručak razlikuje se od regije do regije, uvijek zadržavajući svoje bogatstvo. U sjevernoj Hrvatskoj jede se kokoš ili purica, južnije od Karlovca janjetina dok se na moru poslužuje i najbolja bijela riba. Uz njih na blagdanskom se stolu nalazi i bogatstvo priloga, mladi luk i hren.

Jedan od vrlo starih običaji je izrada klepetaljki ili čegrtaljki. Najrašireniji u središnjoj Dalmaciji i Konavlima, na kraj drvene daske privezuju se metalnih predmeta koji viseći o rubu, podizanjem i spuštanjem klepetaljke ili čegrtaljke proizvode glasan zvuk. U drugim se krajevima klepetaljke izrađuju uz pomoć malog kotača koji se povezuje s metalnim zupcima i udaraljkama koje zvuk stvaraju pokretanjem klepetaljke.

@studiodiy

@studiodiy

Iako u drugim državama njeguje slične uskrsne običaji, neki od njih znatno se razlikuju od hrvatskih. U Sjevernoj Americi najpoznatiji je običaj lova na pisanice. Umjesto uskrsnog zeca, roditelji skrivaju pisanice po kući i dvorištu, a djeca ih traže. Osim lova na pisanica, uskrni običaji u Sjevernoj Americi uključuju i uskrsne parade. Skandinavci uskrsno vrijeme obilježavaju neobičnom tradicijom čitanja kriminalističkih knjiga i gledanja kriminalističkih filmova. Dok Norvežani i Danci na Veliku Subotu u džepovima nose komadić beskvasnog kruha omotan u bijelo platno kojeg jedu u ponoć, u Finskoj i Švedskoj djeca ukrašavaju cice-mace i, obučena u vještice, hodaju od vrata do vrata i mijenjaju ih za slatkiše. U Nizozemskoj se u sumrak pali uskrsna vatra. Običaj koji se u okolici grada Magdeburga u Njemačkoj vezao uz Uskrs je simbolično udaranje dječaka kako bi se iz njih istjeralo nedolično ponašanje. Sličan običaj postojao je i u Škotskoj gdje se još i danas koristi izreka “istučen kao na Uskrs” kada je za neki prijestup dobivena preblaga kazna.

Foto: Instagram

Komentari