The Magic Life of V
Događanja u tjednu ispred nas
Tjedan pred nama donosi jako mnogo događanja od kojih niti jedno nećete htjeti propustiti. Uz malo dobre organizacije sve je moguće!
ZagrebDox
Večeras počinje ZagrebDox i (između ostalog) donosi sjajne dokumentarce uvrštene u programe uglednih međunarodnih filmskih festivala kao što su Sundance, Berlinale i Trst!
Filmovi sa Sundancea, Berlinalea i Trsta
Sa Sundancea i Berlinalea u ZagrebDoxovu regionalnu konkurenciju dolazi Veerin čarobni život (The Magic Life Of V) redatelja Tonislava Hristova. To je film o Veeri, dvadesetpetogodišnjoj djevojci koja se pokušava riješiti trauma iz djetinjstva preko LARP-a (Live Action Role-Playing). Ona tako postaje V, glavna junakinja svoje priče koja sad može učiniti ono što Veera ne može – susresti se i suočiti s ocem.
Netom nakon prikazivanja u službenim programima Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu zagrebačka publika će u regionalnoj konkurenciji moći pogledati kosovski film U sredini (In Between) Samira Karahode i Kamene govornike (The Stone Speakers) Igora Drljače, koji je nastao u koprodukciji Kanade i Bosne i Hercegovine.
The Magic Life of V
U sredini…
…prati braću i sinove koji žive u inozemstvu i grade identične kuće kako bi izrazili jednakost i solidarnost u obitelji. Karahoda pritom otvara šire društveno pitanje i pita se kako izgleda život onih koji su iz ekonomskih razloga otišli i sad se pokušavaju uklopiti u kulturu koja nije njihova. U sredini je prvi kosovski film koji je ušao u službenu konkurenciju Berlinalea, a regionalnu premijeru imat će na ZagrebDoxu. Kameni govornici pak prikazuju razvoj alternativnog turizma u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, državi čije je društvo još duboko podijeljeno, a ekonomija se nikada nije oporavila od posljedica rata. Međugorje, slana jezera u Tuzli, Andrićgrad u Višegradu i piramide u Visokom najpoznatije su takve turističke atrakcije i izvor zarade lokalnom stanovništvu. To su mjesta na kojima se miješaju povijest, religija, politika i folklor stvarajući nove pripovijesti o Bosni. Film je premijerno prikazan na festivalu u Torontu.
S filmskog festivala u Trstu…
…na ZagrebDox stižu čak tri zanimljiva naslova. U programu Majstori doxa gledamo Bodljikavu žicu (Border Fence) Nikolausa Geyrhaltera i Putinove svjedoke (Putin’s Witnesses) Vitalija Manskog, a regionalna konkurencija ugošćuje Mađarsku 2018. (Hungary 2018) Eszter Hajdú.
The Border Fence
U Bodljikavoj žici…
…Geyrhalter progovara o aktualnoj temi izbjeglica. Film dokumentira prostor alpske granice Brenner, gdje je 2016. godine austrijska vlada najavila izgradnju granične ograde predviđajući skretanje izbjegličkih putova u Italiju nakon zatvaranja balkanske rute. Brenner je prikazan kao poprište promjene unutarnje europske politike, a opisuje se preko redatelju svojstvenih preciznih snimki i dugih razgovora s policajcima, mještanima, planinarima, poljoprivrednicima, gostioničarima. Stanovnici se podjednako boje ograde i prilijeva izbjeglica u njihovu domovinu. Taj mali prostor otkriva svu šarolikost političkih stavova o temi koja utječe na cijelu Europu. Film je nagrađen na festivalu Diagonale u Grazu, a prikazan je i na IDFA-i.
Novi dokumentarac Vitalija Manskog
Putinovi svjedoci prati događaje koji počinju 31. prosinca 1999. godine kad je Jeljcin kao prvi demokratski odabran predsjednik Rusije predao svoju vlast Vladimiru Putinu. U to vrijeme redatelj Manski radio je kao urednik dokumentarnog programa ruske državne televizije i imao je pristup ruskom predsjedniku i njegovu političkom usponu. Malotko je tada pretpostavljao da će Putin vladati sve do danas. Manski se s odmakom od gotovo dvadeset godina vraća svom arhivskom materijalu propitujući vlastitu ulogu u trenutku povijesne prekretnice. Film je dosad prikazan na brojnim međunarodnim festivalima, uključujući i IDFA-u, a osvojio je nagrade u Stockholmu, Camdenu i Karlovim Varima.
Putin’s Witnesses
Putin’s Witnesses
Mađarska 2018. nas vodi…
…iza kulisa demokracije politički devastirane Mađarske. Dvadeset i osam godina nakon pada komunizma i uoči novih predsjedničkih izbora Mađarska je 2018. godine stigla na političko raskrižje. Hoće li se zemlja upustiti u još četiri godine krajnje desničarskog populizma s Viktorom Orbánom i njegovom strankom Fidesz ili će bivši premijer Ferenc Gyurcsány i njegova proeuropska ljevičarska stranka prevladati? Mađarska 2018. više je od prikaza političke bitke, to je film o porastu nacionalizama i desničarskog ekstremizma u Europi. Ovaj važan i simptomatičan film za trenutačnu europsku i regionalnu političku situaciju prikazan je u konkurenciji dugometražnog filma na IDFA-i.
In Between
In Between
Kinolektira: Neki to vole vruće
Kinolektira, popularni redovni program kina Europa koji na veliko platno donosi odabrane filmske klasike, po prvi put odlazi u goste, i to na festival KinoKino! U posebnom izdanju i za mlade gledatelje pod nazivom Kinolektira gostuje, spisateljica i ovogodišnja članica profesionalnog žirija KinoKina Olja Savičević Ivančević izabrala je kultnu komediju Neki to vole vruće, omiljeni film iz svog djetinjstva. Britanski filmski institut stavio je to antologijsko ostvarenje na popis od 50 filmova koje bi sva djeca trebala pogledati prije svoje 14. godine, a Američki filmski institut i BBC proglasili su ga najboljom komedijom svih vremena!
Film Neki to vole vruće (1959.) američkog redatelja austrijsko-židovskih korijena Billyja Wildera označio je prekretnicu i postavio nove standarde holivudske komedije, ali i vratio u život žanr tzv. screwball komedije (termin je posuđen iz bejzbola i označava neočekivan, ali vrlo precizan i siguran udarac). Taj je žanr svoj vrhunac imao u tridesetim i četrdesetim godinama prošloga stoljeća, kad je na vrhuncu bila i konzervativna cenzura zbog koje u filmovima staroga Hollywooda nije bio moguć spomen ili čak aluzija seksualnosti. Žanr screwball komedije iznašao je način izlaska izvan puritanskih okvira definirajući se kao “rat između spolova”, a tenzije svojih likova kamuflirao je u “rat riječima”, što je proizvelo dotad neviđeno brze i guste dijaloge i nečuveni broj rečenica koje su glumci morali izgovoriti u minuti.
U vrijeme kad snima film, Wilder već ima golemo iskustvo s cenzorima ne samo kao redatelj nego i kao scenarist ili koscenarist brojnih filmova koji su se uspješno nosili s takvim okolnostima rada. Iako film po izlasku nije dobio odobrenje cenzorskog Haysova kodeksa, svejedno je pušten u distribuciju jer su već nastupila neka nova vremena, a kritika, i posebno publika, s oduševljenjem ga je prihvatila.
Screwball film
S klasičnim zapletom screwballa, u čijoj je srži često neka vrsta obmane, Neki to vole vruće koristi motiv prerušavanja u drugi spol (cross-dressing), a radnja se pokreće kad dva nezaposlena glazbenika, Joe i Jerry (Tony Curtis i Jack Lemmon), slučajno svjedoče velikom gangsterskom obračunu. Da bi izbjegli sigurnu smrt, prerušavaju se u žene, postaju Josephine i Daphne, i pridružuju se ženskoj glazbenoj trupi na putu za Miami. Joe se zaljubi u fatalnu plavušu, pjevačicu Sugar Kane (Marilyn Monroe), a ostarjeli milijunaš Osgood zaljubi se u Daphne.
Taj zaplet omogućio je Wilderu poigravanje s čitavim spektrom spolnih i rodnih tabua, stereotipa i predrasuda, uz neprestano iskušavanje granica “normalnosti” zbog čega se film smatra vrhuncem njegove već ranije iskazane velike sklonosti prema parodiji, burleski i travestiji uz posebnu notu cinizma. Istovremeno radikalan (posebice za ono vrijeme) i iznimno smiješan, Neki to vole vruće i danas, 60 godina nakon prvog prikazivanja, izaziva salve smijeha, za što su svakako zaslužne i redom iznimne glumačke izvedbe Jacka Lemmona, Tonyja Curtisa i Marilyn Monroe.
Na način koji više nije moguće vidjeti u holivudskim komedijama, film slavi životnu radost uz glavnu premisu da je smijeh jednostavno smijeh bez obzira na to odakle dolazi. Ili riječima selektorice filma Olje Savičević Ivančević: “U vrijeme moga odrastanja najviše sam se smijala uz ovaj film, gledajući ga onako vedro i opušteno kako filmove i čitav svijet gledaju djeca dok im glave ne napune predrasudama. Dobra i duhovita priča, sjajna muzika, divna Marilyn Monroe, zgodni Tony Curtis i genijalno simpatični Jack Lemmon razlozi su što i danas rado pogledam taj klasik Billyja Willdera i što vidim koliko je zapravo po životnoj vedrini i zaigranoj provokativnosti ispred svog (ili samo ispred našeg, današnjeg) vremena.”
Projekcija filma održat će se posljednjeg festivalskog dana 4. KinoKina u nedjelju, 24. veljače u velikoj dvorani kina Europa s početkom u 19 sati i uz cijenu ulaznice od 15 kuna. Ulaznice je moguće kupiti na blagajni kina Europa, Varšavska 3 i online na kinoeuropa.hr.
Izložba: Ivana Filip What Do You Mean – You Love Animals?
U ponedjeljak, 25.veljače u 19 sati, u Galeriji PM, Doma hrvatskih likovnih umjetnika otvorit će se samostalna izložba Ivane Filip: What Do You mean – You Love Animals?
Na izložbi u Galeriji PM Ivana Filip će se predstaviti serijom radova u mediju videa, skulpture, objakta i fotografije te slikama i fotokolažom, baziranih na umjetničinom istraživanju, interesu i fascinaciji odnosa čovjeka i životinje, bilo iz osobnog iskustva ili iskustva drugih.
Mejra Mujičić: Vremena od ćumura
U okviru godišnje programske koncepcije Galerije Vladimir Buzančić koja se u 2019. bavi temom memorije, Mejra Mujičić otvara samostalnu izložbu u formi multimedijalne site-specific instalacije. Izložbom se evociraju neka prošla vremena i povijesni procesi ovih prostora. Video, crtež i objekti tematiziraju „ćumur“, kako se u Bosni naziva ugljen, i „ćumurhane“, tradicionalne peći u kojima se proizvodi drveni ugljen. Ćumurhane izgledaju začudno. Istvremeno kao da insceniraju prošlost i budućnost: nešto što je postojalo u neko predsuvremeno doba i što bi moglo postojati u budućnosti, poput distopijske futurističke vizije.
Korijeni ovog rada nadovezuju se na ranije radove ove autorice. Identitet je česta tema umjetničkih istraživanja Mejre Mujičić koja se ovim radom, kroz obiteljsku sagu i daleke korijene u Bosni, nastavlja nadograđivati motivima obiteljske i kulturno-povijesne memorije. Kopati ugljen, živjeti od ugljena i stvarati ugljenom vraća nas u povijest, početke umjetnosti, ali i ne tako davne no zaboravljene načine preživljavanja u našim krajevima koji su se oslanjali na socijalno zajedništvo, humanost i solidarnost. Kustosica izložbe je Anita Zlomislić, a izložba se može pogledati ponedjeljkom, utorkom, srijedom i petkom od 10 do 18 sati, četvrtkom i subotom od 10 do 13 sati, do 11. ožujka 2019.
Ples u Hrvatskom glazbenom zavodu. oko 1960.
26. veljače u 19 sati, u Muzeju grada Zgareba, održat će se svečano otvorenje izložbe Moda i odijevanje u Zagrebu 1960-ih. Autorica koncepcije je Maja Arčabić i izložba je realizirana u suradnji s Odsjekm za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta, Zagreb te Centrom za istraživanje mode i odijevanja, Zagreb. Na izložbi su radili još stručni suradnici Goran Arčabić, Ivana Čuljak, Petra Husain, Andrea Klobučar, Josip Mihaljević, Tihana Petrović Leš, Nenad Polimac, Tonči Vladislavić, dok oblikovanje izložbe potpisuje Bilic Muller Studio.
Moda i odijevanje u Zagrebu 1960-ih
Izložba Moda i odijevanje u Zagrebu 1960-ih rezultat je planiranog prikupljanja građe za Zbirku mode, modnog pribora i tekstila Muzeja grada Zagreba, usmjerenog na drugu polovinu 20. stoljeća. Modni i odjevni predmeti u fundusu ne zadovoljavaju isključivo estetske kriterije, već ilustriraju povijest i svakodnevni život naše metropole.
Nastavljajući se na izložbe u zagrebačkim muzejima koje su tematizirale modu i odijevanje – Drugarica à la mode (Muzej suvremene umjetnosti), Žuži Jelinek: Ambasador mode (Muzej grada Zagreba) i Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i stvarnost (Muzej za umjetnost i obrt) – ovom su izložbom modni stručnjaci željeli istražiti i prezentirati modne fenomene najuzbudljivijeg desetljeća 20. stoljeća na lokalnoj razini.
Modeli Tvornice trikotaže Nada Dimić – manekenke Irena Uhl i Nuša Marović. 1970.
Moda je posljedica i produkt vremena, odraz društvenih, političkih, gospodarskih i kulturnih kretanja pa odjevni predmet nije moguće promatrati izvan tog konteksta. Izložbenim cjelinama nastojali su razotkriti i posjetiteljima približiti modne utjecaje 1960-ih, proces kreacije i proizvodnje odjevnog predmeta, načine plasmana na tržištu te načine i okolnosti uporabe odjevnih predmeta od trenutka njihova dolaska do konzumenta.
Odjevni predmeti u svijesti naših sugrađana rijetko se promatraju kao potencijalni muzejski predmeti te je njihov put do muzejskih institucija dugotrajan i neizvjestan. Naime, iskustvo prikupljanja svjedoči da se najčešće čuv odjeća koja za vlasnika ima sentimentalnu vrijednost. Također, češće se čuva svečana odjeća, a svakodnevna rijetko. I upravo je to bio jedan od izazova u pripremama izložbe jer nije bilo moguće predmetima potkrijepiti sve promjene i obilježja stilova 1960-ih godina.
Kako bi nadomjestili praznine ključne u pojedinim dionicama, posjetitelji će moći doživjeti modu putem audio-vizualnih dokumenata, tiskom i arhivskim gradivom. Dnevni i tjedni tisak te modni časopisi pokazali su se kao vrijedan izvor informacija.
Šezdesete su godine velikih promjena…
… u stilu odijevanja, uvjetovanih tehnološkim napretkom, prosperitetom, razvojem potrošačke kulture i države blagostanja te utjecajima pop-kulture i novim svjetonazorom poratne generacije. Jugoslavija – zemlja između Istoka i Zapada – postigla je 1960-ih zavidnu međunarodnu reputaciju izgradnjom samoupravnog socijalizma i trasiranjem puta Pokretu nesvrstanih. Iznutra, socijalistička Jugoslavija država je složenih nacionalnih i ekonomskih problema, u kojoj autokracija i društvena kontrola susreću modernost, konzumerizam i žudnju za nalikovanjem Zapadu. Zagreb, glavni grad Socijalističke Republike Hrvatske i drugi grad po veličini u jugoslavenskoj federaciji, bio je vodeći industrijski centar. U 1960-ima intenzivira se i diversificira proizvodnja u odjevnoj industriji, a istodobno se oporavlja obrtnička produkcija. Premda je industrija odjeće odgovarala na elementarne potrebe tržišta, modni utjecaji sa Zapada nezaustavljivo su nalazili put do domaćih potrošača – osobito pripadnika mlađe populacije – koje standardizirani modeli nisu zadovoljavali.
Modeli Standard konfekcije. 1970.
Istraživanje provedeno tijekom priprema izložbe navodi stručnjake koji potpisuju izložbu na zaključak da su 1960-te razdoblje prosperiteta, reafirmacije građanske kulture u odijevanju te vrijeme brzih promjena u produkciji odjeće, širenja modnih informacija i utjecaja te njihove implementacije u potrošačkom društvu. Kako će to doživjeti publika i posjetitelji saznat ćemo nakon 26. veljače.
Ovo je izložba koja mora biti u vašem rasporedu događanja od idućeg tjedna – sve informacije o ulaznicama i radnom vremenu muzeja možete saznati na mgz.hr.
Seksualnost u pučkoj tradiciji
27. veljače, u Etnografskom muzeju održat će se jako zanimljiva rasprava, a koja nije mogla doći u bolje vrijeme! Vrijeme poklada, fašnika, karnevala je razdoblje kada ismijavamo i kritiziramo, kada popuštaje kočnice svakodnevice pa i one spolne.
O ritualima plodnosti, seksualnosti, zvončarima, muško ženskim odnosima, istraživanju spolnosti i prezentaciji u muzejima, erosu i zaštićenoj nematerijalnoj baštini govorit će na panelu o seksualnosti u pučkoj tradiciji etnolozi: dr.sc. Lidija Nikočević i dr.sc. Ivona Orlić iz Etnografskog muzeja Istre u Pazinu te dr.sc. Tvrtko Zebec iz Instituta za etnologiju i folkloristiku. Raspravu moderira Željka Jelavić. Svakako pogledajte i gostujuću izložbu Muzeja Makedonije Crveni pijetao, crna kokoš: kultovi plodnosti, obredi, običaji i vjerovanja.
Mangroove u Tvornici
Nakon što je kritika proglasila album “Srce” jednim od najboljih u 2018. godini, vrijeme je da Mangroove pokaže kako su najbolji i na pozornici.
Za 15 godina ljubavi i zajedničkog rada te 5 godine braka, Toni Starešinić i Željka Veverec odlučili su napraviti četvrti album te proslaviti ljubav i život, u čemu im je pomogla i druga polovica benda – Leo Beslać i Silvio Bočić. “Srce” je skupilo samo izvrsne recenzije, kako od raznih glazbenih portala, tako i od eminentnih kritičara koji nižu samo superlative, a plijeni pažnju novinara i van Lijepe naše. Najavni singl “Laka sam” ušao je na hrvatsku top 40 ljestvicu te zauzeo etere radija širom regije, baš kao i prethodni singlovi, dok je album još prije službenog pohoda na radio stanice te cd shopove skupio samo hvalospjeve.
Futurizam, dinamizam i boja
Muzej suvremene umjetnosti po prvi puta predstavlja zagrebačkoj i hrvatskoj publici originalne radove futurističkih slikara u velikom broju od stotinu radova – pretežito slika, ali i skulptura te primjeraka grafičkog i produkt dizajna i mode. Autor izložbe Futurizam, dinamizam i boja je talijanski povjesničar umjetnosti Maurizio Scudiero. Umjetnici čiji će radovi biti zastupljeni na izložbi kao što su Carlo Carra, Umberto Boccioni, Giacomo Balla, Achille Funi, Gerardo Dottori, Enrico Prampolini, Robero M. Baldessari, Achille Lega, Gino Severini, Fortunato Depero, Luigi Russolo, Primo Conti, Mario Nannini, Julius Evola, Pippo Rizzo, Alberto de Pistoris, Vittirio Corona i drugi, otvarali su prostore umjetničke slobode na početku dvadesetog stoljeća, a njihove su ideje ostavile dubok trag ne samo na talijanskoj već i svjetskoj umjetničkoj sceni. I danas, futuristi i njihovi radovi inspiriraju nove generacije umjetnika, a djela u muzejskim postavama privlače mnogobrojnu publiku.
Nadahnuti pokretom i brzinom, tehnološkim napretkom na početku stoljeća, futuristi radikalno zahtijevaju prekid s prošlosti i tradicijama koje su već dugo umarale talijansku umjetnost. Manifesti, javna djelovanja, nastupi pred publikom i zvučni performansi, aktivnosti su kojima su članovi pokreta protresli društvo koje se uskoro našlo u vrtlozima svjetskih sukoba. Izložba je otvorena od 1. ožujka do 20. travnja 2019.
Tko pjeva, zlo ne misli
Svatko od nas kome je ikada bilo potrebno bolničko liječenje borio se s problemom preopterećenosti bolnica. No ponekad, a pogotovo kada su u pitanju naša djeca, u strahu od komplikacija, preopterećenju sustava pogodujemo i sami. Takvo preopterećenje, osobito u hitnom prijemu, ne uzrokuje samo nelagodu zbog dužih čekanja, nego rasipa vrijedne resurse zdravstvenog sustava i odvlači ih od djece kojima je zaista potrebna liječnička pomoć.
Iz tog je razloga Rotary Klub Zagreb Donji grad pokrenuo humanitarnu akciju „Možemo sve“ , kojoj je cilj prikupljanje sredstva za Kliniku za dječje bolesti Zagreb. Sredstva prikupljena akcijom omogućit će program edukacije roditelja o prepoznavanju i zbrinjavanju najčešćih simptoma respiratornih komplikacija kod djece, kako bi se spriječili nepotrebni posjeti bolnici.
Uz pokretanje edukacijskog programa prepoznavanja i zbrinjavanja simptoma respiratornih komplikacija, dio sredstava bit će utrošen i za kupnju neophodne opreme Odjelu pulmologije i alergologije, Klinike za dječje bolesti Zagreb.
U humanitarnoj akciji možete sudjelovati i Vi i to kupnjom ulaznice za predstavu “Tko pjeva zlo ne misli” u zagrebačkom HNK. Karte za predstavu koja će se održati 1. ožujka u 19:30 sati možete kupiti na stranici www.ulaznice.hr od četvrtka, 7. veljače.
Svi koji u akciji ne mogu sudjelovati kupnjom ulaznice, svoju donaciju mogu uplatiti na broj računa u Erste banke IBAN: HR2424020061500067348 s naznakom: donacija za humanitarnu akciju “Možemo sve”.
Taking Woodstock
U nedjelju 03. ožujka Vintage Industrial Bar nastavlja s besplatnim projekcijama, a ovaj put prikazuje ‘Taking Woodstock’, Oscarom nagrađivanog redatelja Ang Leea.
Radnja filma prati Elliota, kojiradi kao dizajner na Greenwich Villageu u New Yorku, no također je vezan i za obiteljski posao svojih roditelja koji drže ruševni motel El Monaco u provinciji. Ljeto je 1969. Elliot se mora vratiti doma ne bi li pomogao roditeljima da zadrže motel kojeg im zbog dugovanja želi uzeti banka.
Upravo je načuo da se planirani glazbeni festival neće održati u planiranom Walkillu jer su producenti izgubili dozvolu. Elliot nazove producenta Michaela i ponudi im svoje imanje za održavanje festivala. No obližnje imanje mljekara Maxa Yasgura im se učini prihvatljivijim. Uskoro se cijela postava Woodstocka seli u El Monaco a pola milijuna ljudi je na putu prema Yasgurovoj farmi na ono što će biti 3 dana ljubavi i glazbe.
Uz malu pomoć frendova, lokalnog umjetnika Devona, vijetnamskog veterana Billyja te transvestita i bivšeg marinca Vilme, uz negodovanje mještana, Elliot će se uplesti u ono što će postati najvećim glazbenim događajem svih vremena, generacijskom odrednicom i svjetlim mjestom u pop kulturi.
https://www.youtube.com/watch?v=lBtg3H_w4UE
