dr. Lejla Kažinić Kreho
Zdrava i uravnotežena prehrana može poboljšati raspoloženje, usporiti procese starenja organizma i dovesti do bolje vitalnosti i zdravlja. S time na umu je pojam antiaging prehrane sve popularniji u cijelom svijetu, poput, uostalom i trenda zdravijeg življenja koji je zahvatio sve kuteve zemaljske kugle. Nedavno je u Zagrebu predstavljena knjiga dr. Lejle Kažinić Kreho, Antiaging prehrana, povodom čega smo je odlučili upitati nekoliko pitanja o glavnoj temi njene knjige, ujedno i kuharice.
Dr. Lejla Kažinić Kreho magistrica je nutricionizma, dugogodišnja je članica Britanskog nutricionističkog društva. Studirala je na prestižnim sveučilištima u Velikoj Britaniji – Kraljevu koledžu, potom na Londonskom sveučilištu te institute Dunn Sveučilišta u Cambridgeu, a ujedno je i utemeljiteljica alkalnog načina prehrane u Hrvatskoj.
Knjiga Antiaging prehrana pored praktičnih i teoretskih znanja donosi i 30 recepata za sedmodnevni alkalni antiaging dijetetski program po danima, 15 recepata za savršen i mladolik ten, kosu, mladenačku cirkulaciju te prijedloge za prehranu kojom ćete pobijediti stres, riješiti se hiperpigmentacije, akni i sličnog.
Antiaging prehrana
1. Antiaging prehrana je već sedma nutricionistička knjiga koju potpisujete u Vašoj bogatoj karijeri, iz područja zdrave prehrane. Nakon prehrane za muškarce, žene, zdrave prehrane na red je došla tema antiaginga. Kako ste se odlučili za tu, sada prilično aktualnu temu, no u području prehrane?
Ovo je tematika koja me zanimala već duže razdoblje. Kako statistike pokazuju da u prosjeku živimo mnogo duže negoli ranije, logično je bilo da se je počela stvarati nova era u medicini – antiaging era koja će pokušati prolongirati našu mladost, učiniti nas energičnijim. Još od 70-tih godina prošloga stoljeća se uvodi sintetska hormonalna terapija koja naročito kod žena pokušava da učini slično, kao što i posljednjh decenija plastična kirurgija daje svoj odgovor kako našu vanjštinu učiniti mlađom.
Ja osobno smatram da se naše unutarnje zdravlje reflektira na naš vanjski izgled te je hrana kao najintimnija veza s vanjskim svijetom odista snažno sredstvo u našim rukama koja će nas učiniti više ili manje zdravijim, energičnijim i zavodljivijim. Hrana u 21. stoljeću doista postaje i lijek i trend te naravno da sam i ja u svojoj praksi prirodni antiaging vidjela kao izazov, te zahvaljujući višegodišnjim medicinskim analizama tijela, koristeći DrNB program i naravno prateći znanstvene potvrde o hrani kao našem ultimativnom antiaging sredstvu, napisala knjigu Antiaging prehrana.
2. Koja hrana je za Vas najbolji lijek čovjeka – bilo ju koristili u liječenju bolesti ili kao saveznika u borbi protiv starenja?
Definitivno hrana koja alkalizira tijelo te kojoj posvećujem dio moje nove knjige. Danas znamo da postoji stanje kojega nazivamo kronična acidoza niskoga stupnja uzrokovana unosom acidne hrane za koju je dokazano da nas stari. Isto tako znanstveno znamo da alkalni urin direktno utječe na manju incidencu obolijevanja od karcinoma, a i višegodišnje istraživanje od strane njemačkih znanstvenika pod nazivom Pral sugerira da se acidnost odnosno alkalnost urina počinje mjeriti ambulantno i kod djece da bi se prevenirala mnoga stanja i bolesti. Zanima vas koja je to top acidna hrana? Hrana bogata životinjskim proteinima, šećerom i glutenom.
3. Prvi ste u Hrvatskoj pisali o glikemijskom indeksu… Postoji li područje u “antiaging” polju, a na što bi svi trebali obratiti pozornost?
Da, trebali bismo voditi računa da 60 posto jedemo alkalno, a 40 posto acidno, da minimiziramo unos šećera i glutena, da odredimo bar jedan dan u tjednu kada ulazimo u energetski deficit kada je naš dnevni kalorijski unos manji. To ne znači post nego hranjenje tijela nutritivno visoko vrijednim namirnicama poput zelenih hladno prešanih sokova i smootheija, unos aloa vere i đumbira, izvrsnih protektora naše kože, unos ekološki uzgajanog bobičastog voća poznatog po bogatstvu vitamina C koji pomaže sintezu kolagena koji nas čini mlađim…. Kada sam o ovome govorila prije nekoliko godina, svi su to slušali, da kažem “izdaleka”, no pogledajte danas i naše evente tu u Hrvatskoj pa ćete zamijetiti da sam bila u pravu. Naravno da me ovaj novi trend jako veseli.
4. Što po Vama znači “pametno hraniti” svoje tijelo?
Znači voditi računa o svojim individualnim karakteristikama, a ne voditi se onome što se plasira masi. Primjerice danas znamo da je zeleni sok in, no osobama, a znam da ih je doista mnogo, koje imaju problema s usporenim radom štitnjače isti zeleni sok, odnosno kombinacija koja se nudi u većini barova, neće biti pametan izbor jer će im količina goitrogenih namirnica u istom itekako daljnje umoriti štitnjaču. I sada zamislite da, misleći da je isti tako zdrav po naše tijelo, pijete sok svaki dan. To će jako ‘zamoriti’ već usporenu štitnjaču. Zato sam od samog otvorenja Doctor Nutrition Bara baš vodila računa o tome i kreirala liniju proizvoda koja vodi računa o našim fiziološkim potrebama te educirala osoblje koje će pomoći da odaberete onaj ‘pravi’ vodeći se osobnim individualnim karakteristikama.
5. Posebno pogavlje u knjizi posvetili ste “tihom slatkom ubojici” – šećeru! Koliko je on, zapravo, opasan?
Najopasniji definitivno, jer ‘hrani’ u tijelu, da kažem laički, sve što ne treba. Posljednjih godina, vodeći svjetski znanstvenici ukazuju na šećer i okrivljuju ga za bolesti nacija. Statistika pokazuje da je od 60-tih godina pa sve do sada, kako se povećavala potrošnja šećera, isto tako sinkronizirano rasla incidenca od obolijevanja od karcinoma, dijabetesa, debljine i srčanih bolesti.
U Engleskoj osoba prosječno, nesvjesno, tjedno unese ogromnih 238 dsžlica te ga tamo mnogi okrivljuju za današnji povišen trend debljine, naročito među djecom. Šećer danas okrivljuju što smo evolucijski počeli mijenjati i svoj izgled te se čini da ovaj slatki, tihi ubojica vodi na listi hrane koja nas ubija. Mnogi znanstvenici ga uspoređuju s podjednako opasnim opijatima poput kokaina ili cigareta, od kojih se tako teško odviknuti te je sasvim logično da se danas širi No Sugar pokret među znanstvenicima koji propagiraju ne unošenje šećera.
Moje osobno stajalište glede unosa bijelog rafiniranog šećera je da ga maksimalno treba izbjegavati, dobro čitajte deklaracije, kontrolirajte unos šećera pripremajući hranu kod kuće, pokušajte kontrolirati unos ne više od 9 dsžlica uz čestu tjelovježbu. Zasigurno ušteda nekoliko kalorija konzumirajući umjetna sladila, koja će maskirati potrebu za slatkim, po meni nije vrijedna vašega zdravlja, jer mnoštvo njih ima prekancerogena svojstv . Zaključila bih da hrana mora biti u funkciji zdravlja i užitka, a ne naše bolesti, o čemu i govorim u najnovijoj knjizi.
6. U knjizi razbijate nekoliko mitova o prehrani. Možete nam nešto više objasniti koji su to?
Da, spominjem današnji gluten free trend, odnosno da li je to doista potreba ili samo trend. Poznajemo li klinička istraživanja kao i stanja koja sugeriraju ne unošenje glutena. Pišem i o mesu, mlijeku, jajima… Koliko se moderna tehnologija hrane “poigrala” i s njima i što njihov unos, odnosno ne unos, čini po naše tijelo.
7. Na kraju knjige pripremili ste niz od trideset recepata koje svatko može pripremiti kod kuće. Koje biste izdvojili kao Vama omiljene?
Healthy &Fit supersmoothie, Superantiageing smoothie, Antiupalni napitak od krastavca za bolji ten, tu je i Super duo combo – salata od kvinoje i crvena salata, obožavam i Mediteranski antikancerogeni doručak kao i, naravno, Napitak za san. Ja kažem da je dobar kvalitetan san jedna od najboljih prirodnih antiaging terapija koji će zasigurno ‘skinuti’ nekoliko godina s našeg lica.
Knjigu Antiaging prehrana možete kupiti u knjižarama Školske knjige.
Foto: Maja Danica Pečanić
