3 jako interesantne knjige za fine jesenske večeri

Jesen počinjemo s novim popisom knjiga za sezonu, a ove tri smo izabrali za početak…

Samanta Schweblin: Sezona kentukija

Počelo je neprimjetno, ali već sada su posvuda, u domovima Vancouvera i Zagreba, Hong Konga i Tel Aviva, Barcelone i Oaxace – ispod bezazlene krinke plišanaca, sa sićušnim kamerama umjesto očiju, naši novi high-tech ljubimci pružaju nam pristup u privatnost tuđih života. Jer, bilo na minutu ili za cijeli život, svaki kentuki spojit će dvije osobe od krvi i mesa – a tko god da smo na suprotnom kraju kamere i svijeta – vlasnik ili biće – uskoro ćemo naučiti da vjera u dobrotu neznanaca može odvesti do nezaboravne pustolovine, neočekivane ljubavi, ali i užasa iz najgore noćne more.

U Sezoni kentukija briljantna argentinska autorica Samanta Schweblin podarila nam je još jedan nadasve originalan roman: napet i jezovit triler koji razotkriva uznemirujuću stranu novih tehnologija, ali i prodire duboko u prirodu ljudskog bića. Njezini junaci vode nas do ruba naših predrasuda i propituju granice voajerizma, intimnosti, žudnje i (ne)povjerenja prema drugima, utjelovljujući istovremeno složene odnose čovjeka i onoga što je stvorio.

Samanti Schweblin treba vjerovati: sezona kentukija traje, pitanje je samo kada ćemo to shvatiti.

Sa španjolskog prevela Ela Varošanec.

Wolfram Eilenberger: Doba čarobnjaka

Doba čarobnjaka Wolframa Eilenbergera izvanredni je prikaz velikog desetljeća filozofije (1919.–1929.), na razmeđi uživanja u životu i gospodarske krize, poraća i nadolazećeg nacionalsocijalizma. Uspona Martina Heideggera nalik na komet i njegove ljubavi prema studentici Hannah Arendt. Posrnuća i zanosa Waltera Benjamina, koji je zbog lude ljubavi prema latvijskoj anarhistici na Capriju i sam postao revolucionar. Genija i sina milijardera Ludwiga Wittgensteina, koji, nakon što je potpuno osiromašio, radi kao učitelj u pučkoj školi u donjoaustrijskoj provinciji dok ga u Cambridgeu slave kao “boga filozofije”.

I naposljetku Ernsta Cassirera, koji je još u godinama prije nego što je emigrirao iz Njemačke u građanskim četvrtima Hamburga osjetio nadolazeći antisemitizam na vlastitoj koži. U životnome putu i revolucionarnome mišljenju ove četvorice iznimnih filozofa, smatra Wolfram Eilenberger, nalazimo i temelje iskona našeg današnjeg svijeta. Zahvaljujući autorovu velikom pripovijedalačkom umijeću, Doba čarobnjaka, ta retrospektiva dvadesetih godina, podjednako inspirira kao što i opominje, ali prije svega pravi je užitak za čitatelje koje povlači u taj svijet.

S njemačkog prevela Ines Meštrović.

Kovač, ili o majstorstvu

Mirko Kovač bio je, bez sumnje, jedan od onih pisaca čije djelo ostaje generacijama iza pisca da bi se proučavalo, da bi se o njemu raspravljalo. Mirko Kovač bio je i ostao vrstan romanopisac, kratkopričaš, scenarist, esejist i dramatičar. U svakom segmentu svoga rada trudio se dati najbolje, što njegovo djelo i pokazuje. Tijekom petih Dana Mirka Kovača u Rovinju 2018. niz je znanstvenika, književnih kritičara, pisaca, urednika i redatelja iznosio svoje poglede i razmišljanja o opusu Mirka Kovača. Ti su radovi sabrani ovdje pod naslovom Kovač, ili o majstorstvu. Oni su samo jedan mogući pogled na Kovačevo djelo, propituju ga kritički i promišljeno te pokazuju da se djelo, posebno ono poput Kovačeva, može sagledavati iz više perspektiva i da izmiče, upravo jer je majstorski napisano, svakom konačnome sudu.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurala bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Koristeći našu stranicu slažete se s korištenjem kolačića. više informacija

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurala bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Koristeći našu stranicu slažete se s korištenjem kolačića.

Zatvori