Dnevnik Diane Budisavljević uskoro u kinima diljem Hrvatske

Dnevnik Diane Budisavljević

Nakon što je film Dnevnik Diane Budisavljević redateljice Dane Budisavljević nagrađen Velikom zlatnom arenom za najbolji film, Zlatnim arenama za režiju, montažu i glazbu te nagradama publike i kritike u pulskoj Areni, velik interes publike potaknuo je ljetnu turneju filma po jadranskim otocima kao uvod u redovno prikazivanje u kinima. 

Magični prostori otvorenih kina tijekom kolovoza pokazali su se kao idealan ambijent za ljetne pretpremijerne projekcije koje su uz stanovnike otočnih gradova i mjesta pohodili i turisti. Film je prikazan u Jelsi, Hvaru, Supetru, Bolu, Goveđarima, Lastovu, Visu, Komiži i Korčuli, a turneja je organizirana u suradnji Hulahopa, Kina Mediteran, Ljetnog kina ‘Hrid’ u Visu te udruge Antifašista grada Korčule.

Uz to, film je prikazan još na Motovun Film Festivalu i novopokrenutom Rab Film Festivalu te u sklopu Splitskog ljeta na Bačvicama i na Dubrovačkim ljetnim igrama. U konačnici, Dnevnik Diane Budisavljević pogledalo je gotovo devet tisuća ljudi, a film tek kreće u kina širom Hrvatske.

Već 13. rujna otvorit će sezonu riječkog Art-kina Croatia gdje će tijekom rujna biti u redovnoj kinodistribuciji, a na isti dan bit će prikazan i u Kinu Pazin. Za Rijeku je planiran razgovor s redateljicom dan nakon premijere, 14. rujna u prostoru Art-kina Croatia.

Svečana zagrebačka premijera zakazana je za 2. listopada u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, a ulaznice će uskoro biti u slobodnoj prodaji. 

Potom će film biti na kino repertoarima širom Hrvatske, a detaljnje informacije o projekcijama bit će objavljene uskoro na službenoj Facebook stranici filma.

Dnevnik Diane Budisavljević istinita je priča o najboljim ljudima u najgorim vremenima. Diana Budisavljević sa suprugom liječnikom, kćerima i tek rođenom unukom živi životom zagrebačke visoke građanske klase. U jesen 1941. doznaje da se Židovke i Srpkinje s djecom odvode u logore gdje umiru od gladi i bolesti. Židovska općina šalje pomoć Židovkama, ali za Srpkinje se nitko ne brine. Koristeći svoje austrijsko podrijetlo, Diana apelira na vlast, crkvu i Crveni križ da spase barem djecu. Nitko od njih ne želi preuzeti odgovornost.

S nekolicinom prijatelja u svom stanu prikuplja pomoć i organizira akciju kojom će do kraja rata od sigurne smrti biti spašeno više od 10 000 djece. Među njima su i Živko, Milorad, Zorka i Nada koji se gotovo 80 godina kasnije vraćaju u logore svog djetinjstva i tek tada spoznaju da život duguju nepokolebljivoj snazi jedne žene. Svjesna da će i rat jednom proći, Diana je pomno vodila kartoteku dječjih sudbina, no nju će joj bespovratno otuđiti komunistička vlast 1945. kada njeno germansko i građansko podrijetlo postaju nepoželjni. Zahvaljujući Dianinom dnevniku, koji je nakon njezine smrti pronašla unuka, rasvijetljena je herojska uloga žene uvjerene da njezin život nije vredniji od života nedužno progonjenih.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurala bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Koristeći našu stranicu slažete se s korištenjem kolačića. više informacija

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurala bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Koristeći našu stranicu slažete se s korištenjem kolačića.

Zatvori