Paromlin – burna prošlost
Kompleks zagrebačkog Paromlina jedan je od najvažnijih hrvatskih industrijskih kompleksa s početka industrijalizacije, građen od 1906. do 1908. godine. Paromlinski je kompleks nastajao tijekom nekoliko desetljeća i to u dvije faze: između 1862. i 1906. te od 1906. do 1908., kada poprima današnji izgled. Tijekom tih godina u njegovoj izgradnji sudjelovalo je više istaknutih arhitekata, koji su djelovali u Zagrebu potkraj 19. i na početku 20. stoljeća, a to su Janko Jambrišak, Gjuro Carnelutti, arhitektonski atelijeri Hönigsberg & Deutsch, Štefan i Kalda, Janko Holjac te Josip Dubsky.
Tijekom reorganizacije Paromlina 1895., prema nacrtima arhitekta Gjure Carneluttija na uglu Trnjanske i Koturaške ceste nadograđena je jednokatna administrativna zgrada. Ta je zgrada danas i jedini sačuvani objekt iz prve faze izgradnje paromlinskog kompleksa, koji je stradao u požaru 1906. Nakon katastrofalnog požara u noći 24. na 25. svibnja 1906., u kojem je u potpunosti uništena zgrada mlina, kreće se u izgradnju potpuno novoga kompleksa, u obliku kakav nam je poznat i danas.
Jedinstveni primjerak paromlina u Zagrebu
Nakon 1945. kompleks zagrebačkoga Paromlina u vlasništvu je Žitokombinata, koji ga tijekom osamdesetih namjerava napustiti. Tada se i prvi put postavlja pitanje njegove prenamjene, koje ostaje neriješeno sve do 2018. godine. Sukladno tome, tadašnji Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu prvi je Paromlin stručno valorizirao i zaštitio, donoseći 23. veljače 1980. prijedlog zaštite i osnovne programske koncepcije buduće namjene, a 14. ožujka 1980. i rješenje o preventivnoj zaštiti, kao spomenika kulture tj. spomenika industrijske arhitekture. U navedenom rješenju stoji: Treba ga zaštititi kao jedinstveni primjerak paromlina u Zagrebu, te očuvanjem tog tvorničkog postrojenja, koji je svjedok početka industrijalizacije, pokazati kontinuitet Zagreba kao industrijskog središta.
Tijekom 1990-ih zagrebački Paromlin više puta je razmatran za funkciju Muzeja suvremene umjetnosti, da bi ta ideja u potpunosti bila otklonjena 1998. godine kada je odlučeno da će se zgrada Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb realizirati u Novom Zagrebu.
Gradske knjižnice Grada Zagreba – Paromlin
Dugogodišnja nebriga prostor Paromlina dovela je do daljnjeg propadanja ove građevine. Poglavarstvo grada je 2011. godine napravilo prijedlog sanacije, koji je uključivao ustupanje prostora investitoru koji bi se obavezao sanirati, restaurirati i staviti u funkciju ovaj prostor. Međutim, prijedlog nije zaživio. Dana 9. veljače 2013. godine, urušio se cijeli južni zid glavne zgrade Paromlina. Daljnje urušavanje glavne zgrade dogodilo se pred jakim naletima vjetra 11. studenog iste godine, kada su se urušili skoro cijeli sjeverni i velik dio zapadnog zida. Daljnja nebriga i devastacija prostora nastavila se i tijekom sljedećih par godina.
Krajem listopada 2018. Društvo arhitekata Zagreb i Grad Zagreb raspisuju natječaj za za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja Gradske knjižnice Grada Zagreba – Paromlin i jučer su objavljeni službeni rezultati! Prvo mjesto natječaja osvojio je projekt arhitekata UPI-2M d.o.o., drugo arhitekti Nikola Polak i Jadranka Kruljac Polak te je treće pripalo ZDL ARHITEKTI d.o.o. Detalje nagrađenih projekata možete saznati ovdje, a mi donosimo vizualizacije projekta nagrađenog prvog mjesta.
Foto: Lice Grada, upi-2m.hr
